Virtualni summit skupine G-20

Virtualni summit skupine G-20 ovog vikenda vodit će zdravstveno krhki 84-godišnji kralj Saudijske Arabije Salman ibn Abd al-Aziz Al Saud. Pandemija COVID-a 19, o kojoj će biti govora na konferenciji, spriječila je osobni susret najmoćnijih predsjednika država i vlada u Rijadu. Zbog korone je skupina već u ožujku održala izvanrednu video-konferenciju.

Tada je kralj Salman slabim glasom i kićenim riječima hvalio međunarodnu suradnju. „Zbog naše suradnje danas smo optimistični da ćemo skupa prebroditi ovu krizu i krenuti u budućnost u kojoj će svi narodi prosperirati, biti imućni i zdravi.“

Više konjunkturnih programa

Još dugo neće biti svladana međunarodna korona-kriza. Svijet se nalazi u neviđenoj gospodarskoj krizi kojom se mora pozabaviti skupina G-20. Saudijsko predsjedništvo te skupine izračunalo je da najvažnije industrijske zemlje i zemlje na pragu industrijskog razvoja te Europska unija u programe za poticanje konjunkture namjeravaju uložiti oko 11 bilijuna dolara. 21 milijarda dolara predviđena je za cjepiva i terapije protiv koronavirusa. 14 milijardi dolara predviđeno je za pomoć siromašnijim zemljama za otplatu dugova.

Predsjednici država i vlada 19 zemalja i predstavnici Europske unije moraju sad raspravljati hoće li te svote biti dovoljne ili moraju biti povećane. Pritom one imaju različite interese. Sjedinjene Države koje zastupa još predsjednik Trump malo drže do međunarodnih institucija, dok Europljani inzistiraju na globalnoj suradnji pri raspodjeli cjepiva.

Odgoda, a ne oprost dugova

Siromašnije zemlje, koje nisu članice skupine G-20, ne očekuju puno od te konferencije. Politolog Yves Ekoue Amaizo, koji potječe iz Toga, a živi u Beču, ne vjeruje da će zemlje tee skupine siromašnim zemljama oprostiti spomena vrijedan iznos dugova. „Razgovarat će o olakšanju vraćanja dugova, u to nema sumnje“, kaže Amaizo. Odgođeno će biti samo vraćanje kamata. Ali, dug ostaje. „Tu se neće raditi ni o privatnim kreditima. Ako, onda možda o državnim kreditima.“ A na njih otpada manji dio dugova, kaže politolog Amaizo.

Znanstvenik iz Toga ne vjeruje da industrijske zemlje imaju interes smanjenja dugova Afrike. Kina, SAD, Rusija i Europa se međusobno prepiru oko toga kako preko kredita i investicija mogu doći do afričkih sirovina. „One nisu zainteresirane da se riješe svojih dužnika. O tome će se oštro raspravljati. Postojat će pritisak da se dođe do produktivnih vrijednosti dužnika. U Africi toga nema puno, kao što znate, tu se radi o sirovinama. Radi se o jednostavnijem, jeftinijem pristupu", kaže Amaizo.

EU želi bilateralno sa Saudijskom Arabijom pregovarati o problemima

Parlamentarci iz SAD-a i Europske unije jako dvoje, je li konferencija pod predsjedanjem apsolutne monarhije prikladna. Europski parlament je zahtijevao da predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen  i predsjednik Vijeća EU-a Charles Michel ovaj put ne sudjeluju osobno na video-konferenciji. „Bolje bi bilo da se ne šalje delegaciju visokog ranga nego jednu običnu delegaciju koja će biti u stanju saudijskim vlastima uputiti jak signal“, kaže belgijski zastupnik u Europskom parlamentu Marc Tarabella u izjavi za DW. Europska komisija odbacuje te zahtjeve.

Ne radi se o stanju u Saudijskoj Arabiji nego o globalnim temama kao što su gospodarska kriza ili zaštita klime, smatra Eric Mamer, glasnogovornik Europske komisije: „Mi ne određujemo dnevni red skupine G-20. Ti susreti slijede vrlo stroga pravila i protokole kad se radi o pravu govora. To su uvjeti pod kojima EU sudjeluje na susretima skupine G-20.“ Teško da će biti otvorene kritike domaćina Saudijske Arabije. EU to želi diskretno obaviti, najavio je Eric Mamer. „Ima puno komunikacijskih kanala u našem bilateralnom dijalogu sa Saudijskom Arabijom u kojima možemo izraziti naše kritike stanja ljudskih prava."

Likvidacije i zatvori za oporbu

Ima puno stvari kod saudijskog sustava vlasti koje se može kritizirati. Još uvijek nije razjašnjeno ubojstvo kritičnog novinara Džamala Kašogija prije dvije godine u saudijskom konzulatu u Istanbulu. Navodno iza ubojstva stoji prijestolonasljednik Mohammed bin Salman. Ali, uklanjanje oporbenjaka je samo vrh ledene sante, kaže Rothna Begum iz organizacije za ljudska prava Human Rights Watch.

Ona već godinama prati stanje u toj bogatoj monarhiji. „Stanje ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji je strašno. Ta zemlja još uvijek vodi rat u susjednom Jemenu. Saudijska Arabija tlači aktiviste za ljuska prava u vlastitoj zemlji. Deseci oporbenjaka su strpani u zatvore, svaki koji izrazi bilo kakvu kritiku. Osim toga krše se prava žena, jer se preko muških tutora žene čini građankama drugog reda u vlastitoj zemlji", naglašava Rothna Begum.

Za vrijeme predsjedanja skupini G-20 prijestolonasljednik Mohammed bin Salman i brojni drugi članovi vladajuće dinastije pokušali su stvoriti drukčiju sliku svoje zemlje, da je spremnija na reforme, otvorenija i pristupačnija nego što mnogi misle. Pozornost je izazvalo dopuštenje ženama da voze automobil i samostalno zatraže izdavanje putovnice.

Sustav u kojem muškarci donose sve odluke za žene u ovoj krajnje konzervativnoj islamskoj zemlji je nešto ublažen. „Prijestolonasljednik bi se htio kititi reformama koje su tražile same žene“, kritizira Rothna Begum. „Istovremeno on aktiviste koji se zauzimaju za prava žena trpa u zatvor. to je smiješno. Ako želite da vas se gleda kao preteču u borbi za prava žena ne možete istovremeno zatvarati one žene koje upravo to traže."

Saudijci koriste svoj utjecaj

Saudijska Arabija koja svojim neizmjernim bogatstvom rado kupuje oružje u SAD-u i Europi pod sumnjom je da aktivno podupire islamistički terorizam. Politolog Yves Ekoue Amaizo navodi jedan primjer iz Afrike. „Afričke države s većinskim muslimanskim stanovništvom šalju svoje ljude Saudijcima kako bi se borili u Jemenu. Razlog su novac i velike investicije koje te zemlje dobivaju od Saudijske Arabije.“ Saudijci zauzvrat šute o korupciji i drugim manama u afričkim državama, kaže Amaizo.

Europski diplomati upozoravaju da ne treba imati prevelika očekivanja niti primjenjivati prestroga mjerila. Skupina G-20 nije zajednica vrijednosti nego prije svega gospodarski klub. Jer, tu osnovu za razgovor moraju naći zapadne demokracije s autokratskim režimima kao što je Rusija, jednopartijskim diktaturama kao što je Kina i apsolutnim monarhijama kao što je Saudijska Arabija, koje imaju vrlo različite interese.