Vijeće sigurnosti traži 'pravo' primirje

Vijeće Sigurnosti Ujedinjenih naroda je na hitnom i izvanrednom zasjedanju u noći na ponedjeljak (28.7.) zatražilo od svih strana "trenutni i bezuvjetni humanitarni prekid oružanih djelovanja." Ovaj zahtjev je izvršno tijelo svjetske organizacije prihvatilo jednoglasno, sa svih 15 glasova i traži da to primirje traje za vrijeme muslimanskog praznika ramazanskog bajrama, ali i "nakon njega".

Taj prekid neprijateljstava se temelji na posredničkoj inicijativi Egipta, a VS osobito upozorava na "humanitarno međunarodno pravo" i na zaštitu civila. Prijedlog rezolucije je podnio Jordan, trenutno jedina arapska zemlja koja ima predstavnika u Vijeću sigurnosti UN-a.

Zapravo, nakon što su se sukobljene strane još u subotu složile oko 12-satnog primirja, nitko nije bio u stanju shvatiti, je li to primirje doista bilo produženo. Jer dok su obje strane govorile o prekidu neprijateljstava, kako tvrdi Izrael, i ove nedjelje je iz Pojasa Gaze na Izrael ispaljeno oko 50 raketa pa je zato Izrael "nastavio s potrebnim operacijama". Izraelski premijer Netanjahu je izjavio kako je palestinski pokret Hamas time pokazao da mu se "ne može vjerovati" i kako Izrael i njegovi građani "ne mogu dopustiti jednoj terorističkoj organizaciji da odlučuje, kad joj je po volji da puca po našim gradovima i ljudima, a kada ne."

"Mi se ne borimo protv židova"

Naravno, Hamas pak optužuje Izrael za napade a vođa pokreta Khaled Mašal je na američkoj postaji PBS od Izraela još jednom zatražio prekid blokade Pojasa Gaze. "Mi se ne borimo protiv židova zato jer su židovi, mi se ne borimo protiv neke druge rase. Mi se borimo protiv našeg okupatora", izjavio je Mašal koji je još dodao kako je moguć suživot "između Palestinaca i Židova", ali ne i s "okupatorima". U svakom slučaju, barem prošla noć na ponedjeljak je protekla uglavnom mirno i rano jutros je ispaljena tek jedna raketa koja je pala u blizini izraelskog grada Aškelona.

Kako je objavljeno, osim Vijeća sigurnosti UN-a se i američki predsjednik Obama aktivno založio za prekid neprijateljstava na tom području. U telefonskom razgovoru s izraelskim premijerom Netanjahuom je zatražio "trenutni prekid vatre iz humanitarnih razloga", ali se i načelno složio kako se "dugoročno" u Pojasu Gaze moraju razoružati "sve ekstremističke skupine", a to područje demilitarizirati.

Preskupa cijena rata

I ovo, kakvo-takvo primirje ovog vikenda je pokazalo strahovite razmjere ovog oružanog sukoba. U jedva tri tjedna oružanih sukoba je poginulo više od tisuću Palestinaca, većina od njih su bili civili. Razaranja su golema, a palestinska strana tvrdi kako je i ovog vikenda još izvukla 147 žrtava iz ruševina njihovih kuća. I Izrael je platio veoma visoku cijenu: poginulo je 43 vojnika, a povrh toga su izgubila živote i tri izraelska civila.

Ujedinjeni narodi ustraju i u pitanju krvoprolića koje se dogodilo u školi UN-a u Pojasu Gaze. I tu se redaju optužbe protivničke strane: Izrael tvrdi kako je s njenih položaja ispaljena "jedna jedina minobacačka granata" na izbjeglički logor lokalne podružnice humanitarne organizacije UN-a UNRWA i to kada je već logor bio evakuiran.

Ipak, ostaje činjenica kako je u topničkoj paljbi prošlog četvrtka u Beit Hanunu poginulo 16 osoba, a gotovo dvije stotine ih je ozlijeđeno. U trenutku tog krvoprolića su se vodile žestoke borbe izraelskih snaga protiv boraca Hamasa, a izraelska strana podsjeća kako to nipošto nije jedini slučaj da i palestinska strana koristi civilne i humanitarne zgrade i prostore da tamo, ili u neposrednoj blizini uspostavlja svoje vojne položaje i skladišti oružje i streljivo.