Vicekancelar kritizira grčke zahtjeve za reparacijom

Savezni ministar gospodarstva i njemački vicekancelar Sigmar Gabriel (Socijaldemokratska stranka, SPD) ponovno je odbacio ideju plaćanja reparacija Grčkoj. Gabriel je „glupim“ nazvao povezivanje aktualnih problema u euro-zoni sa zahtjevima za plaćanjem ratne odštete. Gabriel (naslovna fotografija) je istovremeno podržao ideju da Berlin velikodušnije nastupa prema drugim članicama euro-zone: „Bilo bi pravedno kada bismo mi kao Nijemci, koji su tako nevjerojatno puno zaradili na monetarnoj uniji, drugima malo od toga vratili“, rekao je on u Berlinu.

U utorak prijepodne je zamjenik grčkog ministra financija Dimitris Mardas u Ateni precizirao kako Grčka smatra da Njemačka treba nadoknaditi ratnu štetu u iznosu od 278,7 milijardi eura. Pozvao se pritom na jedan parlamentarni odbor koji je imao zadatak izračunati grčke zahtjeve. Savezna vlada u Berlinu smatra da je priča oko grčkih i zahtjeva drugih zemalja za reparacijom okončana potpisivanjem Ugovora 2+4 1990. godine. Tema je „politički i pravno zaključena“, izjavila je savezna kancelarka Angela Merkel u ožujku.

Oporba razumije Atenu

Grčki zahtjevi za plaćanjem odštete naišli su pak na plodno tlo u Ljevici, najvećoj oporbenoj stranci u Bundestagu. Stranački šef Bernd Riexinger od savezne je vlade zatražio da surađuje s nadležnim parlamentarnim odborom u Ateni. „Tobožnji kolektivni zaborav povijesti od strane savezne vlade je krajnje sramotan“, kritizirao je on.

I neki socijaldemokratski i zastupnici Zelenih u prošlosti su javno izrazili barem razumijevanje za grčke zahtjeve. Šef kluba zastupnika Stranke Zelenih Anton Hofreiter zatražio je više „senzibiliteta“ prema Grčkoj. Njegov kolega iz stranačkog kluba zastupnika Manuel Sarrazin predložio je da dvije zemlje ovo pitanje riješe pred nekim međunarodnim sudom.

Nacistički SS je tijekom Drugog svjetskog rata i u Grčkoj izveo brutalne masakre, na primjer u lipnju 1944. u mjestu Distomo. Oko pitanja reparacija već je izrađena i jedna opsežna grčka studija. Na temelju te studije nadležni parlamentarni odbor u Ateni i Vrhovni sud Grčke trenutno ispituju mogućnosti uz pomoć kojih bi se moglo podnijeti zahtjev za isplatom odštete od strane Njemačke. Ukupni iznos zahtjeva procijenjen je na 269-332 milijarde eura.

Grčki premijer Alexis Tsipras u ožujku je u parlamentu rekao kako se utemeljenjem odbora „odaje počast svim žrtvama Drugog svjetskog rata i nacizma (…) te grčkog otpora. Nećemo zaboraviti da je i njemački narod patio pod vladavinom nacista“, dodao je Tsipras.

Pred bankrotom

Grčka je u akutnoj nestašici novca. Trenutno vjerovnici i vlada u Ateni pregovaraju oko isplate posljednje kreditne rate aktualnog programa za pomoć (koji je pred gašenjem) u visini od 7,2 milijarde eura. Ukoliko ne bude nove financijske pomoći, Grčkoj već za nekoliko dana prijeti nelikvidnost. Grčku su od državnog bankrota spasile financijske injekcije međunarodnih partnera od 2010. godine u ukupnom iznosu od oko 240 milijardi eura.