1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Već i kredit Grčkoj je kršenje europskih sporazuma

21. travnja 2010

Centar za europsku politiku (CEP) je upozorio kako je već i davanje povoljnih kredita Grčkoj kršenje europskih sporazuma. to znači da bi pomoć Grčkoj od bilo koje članice Unije mogla imati i sudske posljedice.

https://p.dw.com/p/N1XO
Zastava Grčke puna strijelica prema dolje
Krediti Grčkoj su na tržištu skuplji nego ikad

Iako Atena još oklijeva sa traženjem pomoći, pravni stručnjaci upozoravaju da je već i dogovorena pomoć protivna europskim sporazumima. "Financijsko spašavanje Grčke bilateralnim kreditima Njemačke ili drugih članica EU-a, nije u skladu s europskim sporazumima", stoji u studiji Centra za europsku politiku (CEP). Njemačka može Grčkoj ponuditi kredite samo prema uvjetima koji vladaju na tržištu: "Krediti za koje je političkim putem određena čvrsta kamatna stopa koja je ispod one na tržištu, predstavlja protuzakontu subvenciju", ističu pravni stručnjaci Centra.

Ministri financija zemalja zone eura dogovorili su da će ponuditi Grčkoj pomoć po kamatnoj stopi od prosječno pet posto. Međutim, Njemačka koja se za pružanje pomoći Grčkoj sama mora zadužiti, ne može dati kredite po kamatnoj stopi koja je unaprijed određena i koja odskače od uobičajenih tržišnih uvjeta. Centar za europsku politiku smatra da je takav način dodjele kredita Grčkoj protuzakonit, posebice ako Grčka nije u stanju dobiti kredite na tržištu: "U tom slučaju davanje kredita Grčkoj predstavlja privilegij i poseban tretman".

Barrosove najave za pružanje pomoć Grčkoj – neodržive?

Barroso
Može li Barroso održati obećanje oko GrčkeFoto: AP

Stručnjaci smatraju da je pravno neodrživa najava predsjednika Europske komisije Barrosa kako bi pomoć za Grčku bila izuzetak od zabrane pružanja financijske pomoći kako je definirana člankom 136 europskih sporazuma. Članak 136 ne opravdava niti jedan kredit koji bi Grčka dobila od bilo koje članice Unije, jer dopušta samo "mjere koje su propisane odredbama sporazuma". To znači da članice Unije ne samo da nisu ovlaštene poduzimati mjere koje nisu propisane europskim sporazumom, nego su one izričito zabranjene!

Pomoć za Grčku predstavlja kršenje ne samo europskih zakona već i njemačkih pravnih okvira. Temelj je odluka njemačkog Ustavnog suda o sporazumu iz Maastrichta. Pružanje financijske pomoć Grčkoj od strane Njemačke ili bilo koje druge članice Europske unije značilo bi promjenu ugovora iz Maastrichta, jer bi se kako navodi njemački Ustavni sud "napustilo načelo ugovornog ponašanja" ako bi monetarna unija prestala slijediti svoj cilj trajnog razvoja i stabilnosti.

"Atena si mora pomoći sama"

Grčka kovanica eura u klještima
I euro je u tjesnacu zbog krize u GrčkojFoto: picture-alliance/dpa

Znanstvenici iz Centra za europske studije odbacuju planove o spašavanju Grčke zbog gospodarskih razloga. "Takav korak slabi euro, poziva na kršenje discipline fiskalne politike i ugrožava neovisnost Europske središnje banke", zaključak je studije i dodaje kako je najbolje rješenje da Grčka sama nađe put iz nevolja. Kamate za kredit Grčkoj će pasti same ako Atena uvjeri investitore kako ozbiljno misli sa reformama, a svaka pomoć MMF-a ili eurozone za Grčku je ionako samo privremeno rješenje.

Parlament mora zaustaviti Vladu

Axel Weber,
Axel Weber, guverner BundesbankeFoto: AP

Ali ako njemačka kancelarka Merkel i njen ministar financija Schäuble ipak odluče pružiti Grčkoj, pravni stručnjaci u CEP-u smatraju da je onda na zastupnicima Bundestaga odluka spriječiti takav kredit. Jer jamstva koje njemačka država mora dati za kredit državne banke KfW moraju se pribrojiti proračunu za 2010.godine. "Time odgovornost leži kod njemačkih zastupnika da spriječe kršenje europskih zakona. Ako niti to ne uspije, tada svaki njemački građanin može podnjeti tužbu pri njemačkom Ustavnom sudu u Karlsruheu".

Guverner Njemačke središnje banke Axel Weber strahuje da bi financijske potrebe visoko zadužene Grčke mogle iznositi i do 80 milijarda eura. Time je dodatno pogoršao prognoze za Grčku uz obrazloženje da podaci koji stižu iz Grčke, stalno se mijenjaju, pa nije za isključiti da su i financijske potrebe ove mediteranske zemlje još mnogo veće.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: A. Šubić