Uštede sigurne - dionice u slobodnom padu

"Ja sam vrlo svjesno štedišama u Njemačkoj uputila signal i zajamčila: vaše uštede su sigurne. Naš je cilj da povratimo povjerenje. Djelotvorna i funkcionirajuća država mora spriječiti štetu koja proistječe iz neodgovornog ponašanja bankara širom svijeta", ponovila je sinoć (06.10.) njemačka kancelarka Angela Merkel i time još jednom uputila svoju najvažniju poruku - situacija je ozbiljna, ali građani se ne moraju bojati da će izgubiti svoj privatni novac. Time je njemačka država povukla jedinstven potez u svojoj povijesti - trajno se jamči sigurnost štednih pologa u iznosu od 1000 milijarda eura. To je iznos trostrukog godišnjeg državnog proračuna.

Neodgovorni bankari

Drugačije je sa novcem poreznih obveznika, dakle s novcem kojim raspolaže država: već sada je u 50 milijarda eura vrijednom ukupnom paketu za spas banke Hypo Real Estate više od pola, preko 26 milijarda, državnog novca, a po svoj prilici time angažman države nije okončan. Njemački ministar financija Peer Steinbrück je najavio opsežan paket mjera koji će obuhvaćati cjelokupno njemačko bankarstvo. Financijska kriza će danas biti tema rasprave i u njemačkom parlamentu Bundestagu, a između ostalog će se izjasniti i kancelarka Angela Merkel u okviru Vladine izjave.

Očekuje se da će Merkel tokom izlaganja u parlamentu oštro kritizirati bankare. Ona je već izjavila da krivce za sadašnju krizu treba tražiti prije svega u rukovodnim strukturama banaka, i optužila je menadžment da je svojim neodgovornim ponašanjem ozbiljno ugrozio sustav djelovanja socijalnog tržišnog gospodarstva. Merkel je najavila da je jedna od pouka koja iz sadašnje krize proizlazi i nužnost jače kontrole bankarskog poslovanja: "Financijsko tržište mora biti jače i djelotvornije kontrolirano", izjavila je njemačka kancelarka.

Usklađivanje DA, jedinstveni fond NE

Istovremeno njemačka Vlada i nadalje odbija formiranje jedinstvenog europskog fonda za spas banaka po uzoru na američki, kako to predlaže primjerice talijanski premijer Silvio Berlusconi. Nakon susreta sa svojim talijanskim kolegom je Angela Merkel izjavila da je potrebna bolja koordinacija djelovanja pojedinih europskih država, ali da je situacija u pojedinim zemljama ipak različita te da stoga svaka zemlja najbolje može reagirati prema svojim potrebama i procjenama.

Neka načela te koordinirane zajedničke akcije naznačili su ministri financija tokom svog susreta Luxemburgu: dogovoreno je da će države priskakati u pomoć pojedinim bankama, i spašavati ih od stečaja, ali samo u sklučajevima kada se radi o financijskim kućama koje su odlučujuće za stabilnost pojedinih nacionalnih financijskih sustava: "Mi smo se dogovorili da spriječimo propast najvažnijih banaka", izjavio je povjerenik EU-a za financije Jean-Claude Juncker nakon sastanka.

Rasprodaja na svjetskim burzama

Na svjetskim burzama financijska kriza dovodi do raspordaje velikih paketa dionica. Američki središnji Dow Jones indeks je zaključio sa rekordnim gubitkom od 800 bodova na 9955,5 bodova. Time je taj najvažniji svjetski indeks po prvi puta nakon četiri godine pao ispod psihološki važne granice od 10.000 bodova.

Sličan trend je zabilježen i na drugim svjetskim burzama: Nikkei-Indeks u Tokiju je neko vrijeme također bio pao ispod vrijednosti od 10.000 bodova i zabilježio gubitak od preko 3 %, na burzi u Sao Paolu je trgovina dionicama dva puta prekidana zbog pada vrijednosti indeksa i za 15%, tehniološki Nasdaq-Indeks je zabilježio pad od 4,3 %.

Island pred stečajem

Islandska vlada je danas (07.10.) preuzela potpunu kontrolu nad tamošnjim bankarskim sektorom, pokušavajući time spriječiti prijeteći stečaj čitave države. Zakon o izvanrednim mjerama i posebnim ovlastima države na polju financija izglasan je sinoć po hitnom postupku u islandskom parlamentu i stupio je na snagu odmah.

Uzrok krize je izrazito agresivna ekspanzija tri najveće islanske banke. Vlada je sada ovlaštena da banke podržavi, da ih prisili na spajanje, da otpusti vodeće menadžere i odredi granice za njihove plaće. Tokom posljednjih godinu dana je islandska kruna izgubila 70 % svoje vrijednosti. Promatrači sumnjaju da će ova mjera biti dostatna, budući da je ukupan financijski volumen triju banaka deset puta veći od godišnjeg državnog proračuna Islanda. Država međutim raspolaže i sa vrlo jakim penzionim fondom pa se očekuje da će on biti korišten za stabilizaciju i spas financijskog tržišta. Na ovom otoku u Atlantskom oceanu živi 300.000 stanovnika.