Učiti na greškama iz prošlosti

Zemlja podrijetla i razlog bijeg. To su dvije stvari koje su danas relevantne prilikom postupka prihvata izbjeglica. A ne njihova kvalifikacija. Barem bi kod izbjeglica iz takozvanih „nesigurnih“ zemalja prilikom prvog „kontakta“ trebalo registrirati stupanj obrazovanja i poslovne vještine, zahtjeva Zaklada Otta Beneckea. Ti će ljudi naime vjerojatno ostati u Njemačkoj i tako bi ih se moglo od samog početka ciljano poticati.

Budući da mnoge izbjeglice nemaju diplome i dokaze o kvalifikacijama, neće biti dovoljno postavljanje takvog kratkog pitanja, jer to neće riješiti sve dileme, smatra Hans-Georg Hiesserich iz bonske zaklade koja već pola stoljeća kvalificira migrante za njemačko tržište rada. On kaže: „Potrebno je ispitati njihove talente.“

Je li netko završio fakultet ili nema službeni dokaz o okončavanju studija, ali je zato godinama radio u automehaničarskoj radionici kod svog strica ili je njegovao bolesne članove obitelji, to se može saznati tek nakon dužeg razgovora, tvrdi naš sugovornik. I dodaje kako za to treba imati kvalificirane ljude koji će znati kako doći do odgovora.

Navodima izbjeglica bi za početak trebalo jednostavno vjerovati, i tek u drugom koraku zahtijevati da dokažu da posjeduju određene kvalifikacije, kaže Hiesserich. Te informacije bi se moglo pohraniti na nekoj vrsti „TalentCard“, kako one ne bi ostale samo na mjestu na kojem je izvršena prva registracija. Već u idućem mjestu u kojem neka osoba bude prihvaćena, uz pomoć čipa bi mjesni savjetnici mogli pomoći i pronaći na primjer odgovarajući tečaj za dodatno kvalificiranje.

Skrb oko izbjeglica

Projekti koji idu u tom smjeru već postoje u Hamburgu, Friedlandu ili Reutlingenu. Savezni ured za zapošljavanje (Bundesagentur für Arbeit) već surađuje s partnerima na lokalnoj razini. Ipak poduzeća koja žele zaposliti izbjeglice, u načelu rijetko kad pronađu odgovarajuće kadrove preko Ureda, napominje Regina Karsch iz Sindikata rudarstva, kemijske i energetske industrije.

Sindikat i Udruga njemačkih poslodavaca trenutno među izbjeglicama traže mlade ljude koji bi započeli dvogodišnju izobrazbu za neki od zanata u kemijskoj branši. Volonteri koji pomažu u tom procesu izbjeglicama posvećuju više pažnje, vode s njima duže razgovore i na taj način saznaju s kakvim kompetencijama netko raspolaže.

„Oni koji su u kontaktu s izbjeglicama morali bi apsolvirati tečajeve vođenja intervjua, kako bi bili u stanju prepoznati i skrivene talente ili kvalifikacije, kako bi zainteresirane firme lakše shvatile s kime imaju posla“, napominje Hiesserich.

Skupo, ali isplativo

Sve to košta. Zaklada iz Bonna tvrdi da se ne bi smjelo ponavljati greške iz prošlosti. Prilikom ranijih valova migracije (npr. dolaska gastarbajtera) nije se vodilo računa o inozemnim kvalifikacijama. Tako u Njemačkoj danas ima liječnica koje rade kao čistačice, znanstvenika koji voze taksi, ili inženjera koji rade na pokretnoj traci. Investicije bi se isplatile, tvrdi Zaklada, i to u obliku porasta poreznih prihoda i smanjenja volumena socijalnih naknada.