Utrka za profitom važnija od prava hrvatskih čitatelja?

Dok izdavači prijete većim cijenama, sve su glasnija upozorenja kako je senzacionalizam preplavio medije u Hrvatskoj. Priključila im se i Katolička crkva u Hrvatskoj. Senzacionalizam, tabloidizacija, podređenost kapitalu i oglašivačima kao i naslonjenost na politiku zbog interesa vlasnika – ocjene su što se godinama vežu uz trendove, koji su zahvatili hrvatske medije. Takvim ocjenama sada se priključila i Komisija Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije. Interesi vlasnika medija i oglašivača za što bržim i većim profitom stavljeni su ispred prava čitatelja na cjelovito i točno informiranje zbog čega mediji sve više postaju žrtvom korporativnog novinarstva, stoji u izjavi HBK-ove komisije.

„Nerijetko su cijele novine i informativne emisije pretvorene u crnu kroniku.“, uočava Komisija HBK-a. U izjavi se podcrtava i „rastuća cenzura dobra“, a pritom se misli na zanemarivanje ili marginaliziranje vijesti s pozitivnim tonom. Član Komisije Iustitia et pax Željko Tanjić smatra kako su tržište i profit jedine etičke norme u medijima. „Mi zapravo, kroz medije, nudimo ljudima jeftin oblik zabave, što se uvijek opravdava time da ljudi to traže, ali zapravo se zaboravlja odgovornost da oni i formiraju i oblikuju i čitatelje i gledatelje i slušatelje i da time oblikuju javno mijenje. I smatramo da je taj publicitet zla onda opasan i za psihičko zdravlje cijeloga jednoga društva.“ , kazao je Tanjić.

Tržišni udio kao jedini kriterij kvalitete?

Ako je postotak gledanosti, odnosno tržišni udio, jedini kriterij onda smo došli pred zid, a javni medij gubi svoju svrhu, upozorava Katolička crkva. Jer, kako je izjavio predsjednik komisije biskup Vlado Košić, time se urušava sve moralno i duhovno vrijedno što je stvarano stoljećima.

Medijski reket „koji vodi odumiranju javnog mnijenja“ drugi je problem, što ga kao veliku prijetnju medijima navodi HBK-ova komisija. Jer, pitaju se, kakvo je to informiranje kada se od institucija ili osoba traži novac u zamjenu za „korektno pisanje“ ili prešućivanje. U takvom kontekstu medijskog života najviše stradava novinarska struka, koja je pod pritiskom izdavača i vlasnika medija, pa novinari nerijetko protiv svoje volje i egzistencijalno ucijenjeni idu linijom manjeg otpora. Kao mogući odgovor i sredstvo pritiska, Komisija Iustitia et pax navodi bojkot određenih medija, što propagiraju senzacionalizam i vode se tržišnim fundamentalizmom, čije se posljedice vide u gospodarskoj i socijalnoj krizi.