Uskoro zajednička izjava Slovenije i Hrvatske?
18. ožujka 2009„Razmatrali samo način europskog posredovanja u skladu pregovaračkog okvira i Povelje UN-a i pozdravio sam spremnost obje zemlje da prihvate ovakvo europsko posredovanje kako je to predložila Komisija“, izjavio je nakon jučerašnjeg trojnog sastanka povjerenik Rehn.
„Ono što je pozitivno, razgovarali smo i o mogućnosti da obje strane potpišu zajedničku izjavu u kojoj bi se potvrdilo da nema prejudiciranja granica, dakle da svaki dokument ili radnja koja je izvršena nakon 25.6.1991. godine ni na koji način ne prejudiciraju granicu između Hrvatske i Slovenije“, naglasio je hrvatski ministar Jandroković, što je pozdravio i povjerenik Rehn. „Osobno ovo ocjenjujem kao mjeru stvaranja povjerenja i korak u pravom smjeru“.
„Ta izjava svakako je važna. Mi vjerujemo da bi ona mogla biti dobar temelj i za deblokadu pregovora“, konstatirao je hrvatski ministar Jandroković dok je slovenski ministar Žbogar pak primijetio da zajednička izjava ne bi bila dovoljna za deblokiranje pregovora.
Potpisivanje zajedničke izjave dovoljno za deblokiranje pregovora?
Pitanje koje se nameće je može li zajednička deklaracija obiju zemalja omogućiti Hrvatskoj na Međuvladinoj konferenciji krajem ovoga mjeseca da otvori poglavlja i time nastavi pristupne pregovore.
„Ne želim ulaziti u pojedinosti naših razgovora“, bio je kratki odgovor povjerenika za proširenje. On je dodao samo da se razgovaralo o prijedlozima eventualnih novih mandata i radnih metoda. Tu je Rehn ponovno ukazao na pregovarački okvir i Povelju UN-a.
Hrvatska i Slovenija imaju mogućnosti koristiti različite instrumente rješavanja otvorenog pitanja od treće strane, a u UN-ovoj Povelji stoji da oko prijepora obje strane trebaju tražiti rješenje „kroz pregovore, medijaciju, pomirenje, arbitražu, sudski dogovor, uključivši regionalnu agenciju ili neka druga miroljubiva sredstva po njihovom izboru“. Rehn je naglasio kako je upravo to temelj pružanja europske pomoći. Što se tiče Međuvladine konferencije o Hrvatskoj – to je stvar češkog Predsjedništva, ukazao je Rehn.
Budući su oba ministra izjavila da su spremna potpisati deklaraciju u kojoj se ističe da niti jedan dokument neće prejudicirati pitanje granica, a poznato je da Slovenija navodi da su razlog za blokiranje hrvatskih pregovora bili dokumenti na hrvatskoj strani za koje Slovenija smatra da prejudiciraju pitanje granice, Rehnu je postavljeno pitanje, zašto potpisivanje spomenute deklaracije nije dovoljno za nastavak pristupnih pregovora s Hrvatskom ili barem onih poglavlja za koje Komisija i 26 zemalja članica smatra da Hrvatska ispunjava sve uvjete i mjerila.
Rehn je opet ponovio: „Radi se o poslu koji je u tijeku i kao što već rekoh, ne želim ulaziti u pojedinosti. Naravno je deblokiranje poglavlja samo jedan ali ključni dio sveukupnog dogovora“.
Rehn: Nema odmora oko europske perspektive za zemlje regije
Rehn je suočen i s pitanjem odluke njemačkog CDU-a, stranke njemačke kancelarke Merkel, da nakon Hrvatske dugo neće biti daljnjeg proširenja jer se EU mora konsolidirati.
"Političke okolnosti su teške: financijska kriza, recesija, približavanje europskih izbora i ratifikacija Lisabonskog ugovora. Ali EU može raditi više stvari istodobno i ne možemo uzeti stanku u našem dragocjenu radu na stabilnosti i razvoju društva u zemljama zapadnog Balkana", naglasio je Rehn. On smatra da Unija ne može izbjeći i zaobići svoj dio odgovornosti u ostvarenju stabilnosti i napretka društava na jugoistoku Europe, a to je moguće pod uvjetom pružanja europske perspektive. To je poticaj za provedbu reformi i strabilnosti u regiji, smatra Rehn.
Čak i najbrži scenarij za ulazak 28.članice u EU, a to će najvjerojatnije biti Hrvatska je sporiji od najsporijeg scenarija za prihvaćanje Lisabonskog sporazuma, ponovio je Rehn.
Međunarodni sud pravde - jedan element iz Povelje UN-a
U pregovaračkom okviru spominje se Međunarodni sud pravde, ali ga je Rehn u svojem izlaganju spomenuo tek nakon novinarskog pitanja: „Međunarodni sud pravde je jedan element u UN-ovoj Povelji, a u pregovaračkom okviru se poziva na Povelju UN-a koja nudi dugi popis opcija za zemlje da se bilateralno dogovore za jednu opciju kako bi riješili granični spor. Međunarodni sud pravde je dio točke 'sudski dogovor' koji se navodi u Povelji UN-a“.
Na koncu Rehn je zaključio: „Postoje dva važna zaključka: obje strane mogu izabrati bilo koju metodu iz Povelje UN-a i pregovaračkog okvira, a Komisijina incijativa se bez sumnje nalazi među spomenutim metodama. I drugo, koja god metoda je izabrana iz UN-ove Povelje, obje zemlje se moraju dogovoriti koju metodu primijeniti. Doći će do bilateralnog dogovora oko toga koju metodu iz UN-ove liste izabrati za rješavanje ovog spora“.
Rehn je izrazio nadu da će se dogovor postići što prije kako se riješilo pitanje granice i kako bi se što prije moglo deblokirati pristupne pregovore s Hrvatskom. Hrvatski ministar Jandroković najavio je novi sastanak za idući tjedan.
Autor: Alen Legović, Bruxelles
Odg. urednik: Zoran Arbutina