Uskoro u Bundestagu samo "oporbica"?

Slon protiv miša. To je odnos snaga između vlade i oporbe koji se nazire u njemačkom parlamentu. U novom sazivu Bundestaga koji ima 631 zastupničko, čak 504 zastupnika su iz CDU-a i SPD-a, stranaka koje će vjerovatno ući u "veliku koaliciju". Zastupnicima Zelenih i Stranke ljevice ukupno bi ostalo još samo 127 mjesta. Uoči proteklih izbora oporba je imala dvostruko više zastupničkih mjesta.

Ulazak socijaldemokrata u vladu označio bi i duboki rez u mogućnosti oporbe da kritično prati rad vlade i da bude neka vrsta njezine kontrole. Oporba u njemačkom parlamentu ima određene instrumente za to. Ona može postavljati pitanja na koja vlada mora dati odgovore. Ona može sazivati posebne istražne odbore čiji je zadatak rasvijetliti način rada u pojedinim ministarstvima i o tome obavijestiti javnosti. Oporba može i zatražiti da provjeru ustavnosti prijedloga pojedinih zakona.

Ograničene mogućnosti

Sada će, međutim, oporbi biti puno teže. Imat će puno manje vremena za govore u parlamentu, jer njihova dužina ovisi o veličini pojedinog kluba zastupnika. Tako će u svakih sat vremena rasprave oporbeni zastupnici na raspolaganju imati samo 12 minuta.

Stephan Bröchler, politolog sa Sveučilišta u Gießenu, osim toga upozorava: "Zeleni i Stranka ljevice više neće moći tražiti formiranje parlamentarnog istražnog odbora ili da se u parlamentu na dnevni red postavi pitanje povjerenja Vladi." Njemački Ustav i Poslovnik Bundestaga to omogućuju samo ako zahtjev za formiranje odbora podrži najmanje 25 posto zastupnika. Oporba bi u slučaju velike koalicije imala samo 20 posto mjesta. "To bi nanijelo veliku štetu demokraciji", smatra Bröchler.

a Jana van Akena iz Stranke ljevice oporba još uvijek raspolaže snažnim oružjem - postavljanjem zastupničkih pitanja. Iako su ministri vrlo vješti u izbjegavanju odgovora i u njima često pokušavaju prikriti kritične točke, oporbi često vještim postavljanjem pitanja pođe za rukom da se u javnosti sazna za "nepoželjne" činjenice. Van Aken iznosi primjer obznanjivanja podataka o njemačkim isporukama oružja i kemikalija drugim vladama.

Oporba koristi "stražnji ulaz"

Hans Josef Fell još od 1989. zastupa Zelene u Bundestagu. On kaže da postoji i mogućnost osobnog utjecaja na zastupnike vladajuće koalicije. "Mi razgovaramo jedni s drugima tijekom rada u raznim odborima", kaže on. Ono što javnost ne vidi je da su ti razgovori i suradnja u odborima konkretni i skoro pa prijateljski.

"Dobrim argumentima se i tu može postići dosta toga", kaže Fell i dodaje kako se rijetko dogodi da se u tim razgovrima "naiđe na zid". Mnogi oporbenjaci su zadovoljni već i kada im pođe za rukom da neke teme uvedu u raspravu u parlamentu ili u javnosti, tako da se onda političari i vlada moraju time pozabaviti.

Oporba nerijetko dobija podršku i izvan parlamenta, preko sindikata, građanskih inicijativa, prosvjednik pokreta ili medija.

Može li doći do promjene Ustava?

Čak i u Kršćansko-demokratskoj uniji (CDU) njemačke kancelarke Angele Merkel, smatraju da nije dobro što slabi uloga oporbe. Potpredsjednik CDU-a Thomas Strobl je u jednom intervjuu i sam priznao da se "ne osjeća baš najbolje" kada pomisli na to.

Politolog Stephan Bröchler misli kako je neizbježna promjena Ustava, ili barem Poslovnika parlamenta. Jan van Aken najavljuje kako će se s ostalim oporbenjacima založiti za prava manjih klubova zastupnika u parlamentu: "Ako nam vladajuća koalicija ne prizna 'manjinska prava', onda nam ostaje samo da se žalimo Ustavnom sudu."