"Unajmite jednog židova"

"Tko je od vas već sreo nekog židova?" Na to pitanje učitelja u razredu stručne srednje škole u Solingenu vlada muk i tišina i od dvadesetak đaka se tek stidljivo podiže četiri-pet ruku. Jedan učenik ipak točno dodaje: "Sigurno sam se već sreo sa nekim. Ali nije sigurno da ćete to uopće primijetiti."

Upravo da se svjesno upriliči takav susret je pokrenut projekt "Rent a Jew" - unajmite jednog židova. "Poznajete jednog židova? Ne?! Pa unajmite jednog!" poziva vas njihova internetska stranica. Organizatori su posve svjesno odabrali tako provokativan naziv, jer doista takav poziv izaziva pažnju. To je projekt Židovskog foruma za medije što je mreža djelatnika u medijima u Njemačkoj osoba židovske vjere.

U inicijativu "Rent a Jew" se uključilo pedesetak žena i muškaraca židovske vjere. Tako dolaze u škole ili drže seminare za skupine građana. Time žele uspostaviti kontakt i ukloniti predrasude. I Mascha Schmerling i Monty Aviel Zeev Ott puštaju da ih se uvijek iznova tako "unajmi".

Svjesna provokacija

Smeta li ih naziv projekta? "Znamo da to zvuči prilično diskutabilno. Ali svjesno želimo provocirati i tako se upustiti u razgovor", kaže nam Mascha Schmerling. "Mnogi ljudi se uopće ne usuđuju reći 'židov'", dodaje Ott. "Ali tu se prije svega radi o kontekstu."

Kao i mnogi današnji židovi u Njemačkoj je i Mascha Schmerling tu došla iz tadašnjeg Sovjetskog Saveza. Rođena je u Moskvi u devedesetima i zajedno s majkom je bila dio takozvanog "izbjegličkog kontingenta" koji je dogovoren između Kremlja i Bonna. "Pravih" njemačkih židova na žalost ima veoma malo i oko 80% od oko 200 tisuća osoba židovske vjere u ovoj zemlji su takve izbjeglice.

Ali i oni su se ozbiljno prihvatili posla ukloniti predrasude koji još uvijek vladaju prema židovima: "Želimo ljudima dati priliku da se susretnu sa predstavnicima židovske zajednice. Želimo da vide kako smo mi sasvim normalni ljudi", kaže nam Mascha Schmerling. Ali naravno, to je prilika i da pripadnici drugih vjera nešto nauče o židovstvu: "Želimo pokazati u kojoj mjeri je židovstvo otvoreno i šaroliko. Židovstvo je nevjerojatno raznoliko."

Ne poznaju niti jednog - ali antisemitizam raste...

Upravo je apsurdno da možda baš zato jer ima tako malo osoba židovske vjere u ovoj zemlji, raste broj antisemitskih incidenata. Prema Centru za istraživanje antisemitizma u Berlinu, 2015. je bilo 34% više takvih ispada nego u godini prije toga. I svjetski mediji su izvijestili kako je jedan mladić bio napadnut od tri muškaraca zato jer je nosio kipu (jarmulkaiko tradicionalno pokrivalo za glavu קאפל najvjerojatnije je izvor i našoj riječi kapa).

I učenici sa kojima razgovara ovaj par "unajmljenih židova" žele znati, da li su bili napadnuti. Ott kaže kako su ga gnjavili tri muškarca kad su vidjeli da i on nosi jarmulku i provokativno su vikali "Palestina". Iz toga je tek izvukao pouku: "U Berlinu jednostavno ima područja gdje više ne nosim moju kapu. U takvim situacijama je vlastita sigurnost na prvom mjestu." Ali nije sve tako loše, odmah dodaje: "Već mnogo puta sam doživio zanimljive razgovore jer su ljudi bili znatiželjni i sami počeli su razgovor." Kad tako nešto vidi, to ga ohrabruje.

Polako se i učenici opuštaju u razgovoru. To je prilika i da židovski par pita učenike: "Što vam prvo pada na pamet kad pomislite na židovstvo?" Opet vlada muk i tek stidljivo prvi kaže: "Židovi su obrazovani." "To nije loša osobina", odgovara Mascha Schmerling, "ali sasvim sigurno to nije točno za sve židove."

Ima nas i glupih i obrazovanih, bogatih i siromašnih...

"Novac" dodaje drugi učenik i čitav razred se smije. "To je stara predrasuda, ali na žalost niti ona nije točna. U najmanju ruku, nikakav novac nije ostao za mene ako ga je ikad bilo u mojoj obitelji", kaže Mascha Schmerling. Ott dodaje kroz smijeh: "Ma da, zar ne bi bilo lijepo da dobijete vreću novca ako konvertirate na židovstvo?"

Justinu je sedamnaest godina i jedan je od učenika koji je bio prisutan na seminaru. Priznaje da mu je to prvi put da je uopće razgovarao sa nekim pripadnikom židovske vjere: "Mislim da je važno saznati kako žive pripadnici drugih vjera, ne samo vlastite." I njegov kolega iz razreda Muhamed je bio veoma znatiželjan na ovaj susret s "pravim" židovima: "Naučio sam mnogo o svakodnevnici među židovima. Ali sam naučio i da mnogo toga što sam do sada slušao o židovima nije točno."

Za Schmerling i Otta rušenje starih predrasuda znači da je već obavljeno pola posla. "Sad imamo prilike i da ih potpuno uklonimo. Početi razgovarati je rješenje svakog problema. Umjesto da govorimo o 'onima drugima', moramo međusobno razgovarati." I upravo su to danas učinili.