Umjesto nestašice, rekordan izvoz energije
13. studenoga 2012Njemačka je počela s gašenjem svojim nuklearnih elektrana prije 18 mjeseci, nakon katastrofe u Fukušimi. Od tada mnogi u poslovnom i industrijskom svijetu, ali i u široj javnosti su se bojali da će se zemlja uskoro suočiti s nestašicom energije pa čak k i restrikcijama zbog manjka električne energije.
Umjesto toga, Njemačka je prozvela toliko mnogo energije ove godine da je svoj višak izvezla. Još u 2011. Njemačka je morala uvoziti električnu energiju, ali ove godine, energetska poduzeća su, prema preliminarmom izvještaju njemačkog Udruženja industrija vode i energije (BDEW), isporučila nekih 14.7 milijardi kilovat sati energije u inozemstvo.
Jeftina struja iz Njemačke
Brzi porast dobivanja energije iz vjetra, sunca i vode u Njemačkoj je bio praćen jednako brzim smanjenjem cijene električne energije - ali ne za njemačke potrošače, već za velike kupce iz inozemstva. To je pak rezultiralo porastom potražnje za jeftinom energijom iz Njemačke; naročito potražnjom Nizozemske, u kojoj je zbog jeftinog uvoza čak nekoliko domaćih plinskih elektrana ugašeno. Švicarska i Austrija su također među boljim njemačkim mušterijama.
Njemačka Udruga velikih industrijskih potrošača (VIK) ne tumači ove brojke kao uspjeh prelaska zemlje na obnovljive izvore oracije i industrijski potrošači u Njemačkoj. Ona ukazuje na to da mnoge vjetroelektrane i solarna postrojenja često proizvode energiju kada ne postoji potražnja za njom. Osim toga, da ekološka struja istiskuje s tržišta plinske elektrane koje su, međutim, potrebne u vremenima kada nema dovoljno vjetra. Direktorica VIK-a Annette Loske zbog toga naglašava važnost širenja energetske mreže i kapacitete spremišta u Njemačkoj.
Hladne i strateške rezerve
Trenutni energetski višak i pozitivne izvozne brojke ne znače niti da je Njemačka sigurna od nestašica energije. Za takve "hitne slučajeve" do kojih bi moglo doći tijekom oštrih zima ili kada nema dovoljno vjetra predviđene su takozvane "hladne rezerve". Njemačka ima mnoge rezervne elektrane spremne za bilo kakve nepredviđene situacije.
Pored toga Udruženje industrija vode i energije (BDEW) traži uspostavu "strateških rezervi"- umjetnog smanjenja energetske ponude uz korištenje mehanizama ponude i potražnje. Što manje energije ima, ona postaje skuplja, čak i ako se takva situacija stvara umjetno.
"Strateške rezrve" nisu korisne samo za izvanredne situacije, nego i za industriju, smatra Benjamin Weigert, glavni tajnik njemačkog Odbora stručnjaka za procjenu ekonomskog razvoja. "Time bi se trebala povisiti cijena energije kako bi se stvorio poticaj za ulaganje u proizvodne kapacitetet i tehnologiju", rekao je u razgovoru za DW.
Subvencije su i dobre i loše
Povećana proizvodnja energije iz obnovljivih izvora je dobra stvar koja se, međutim, skupo plaća. A plaćaju je na koncu obični građani. Weigert ukazuje na to da njemački zakon o obnovljivoj energiji (EEG) garantira subvencije za kupovinu ekološke energije. "Mi prodajemo električnu energiju za 5 ili 6 centi na bruzi a plaćamo je onima koji je emitiraju u mrežu, recimo preko fotovoltaika, preko 20 centi", objašnjava on.
U 2013., će tako proizvođačima alternativne energije morati biti plaćeno preko 16 milijardi eura, kaže Weigert. A ako se proizvodnja i dalje bude povećala, i više. Istovremeno cijena na energetskom tržištu EU-a zbog povećanja ponude pada.
Promjena ili poboljšanje u ovoj grotesknoj situaciji se ne nazire jer je EEG trajno zacementirao mehanizme subvencioniranja. I da stvari budu gore, subvencije koje je predvidio zakon ne prave razliku između neproduktivnih starih i novih, efikasnijih ekoloških pogona.
Weigert također ističe da trenutno ne postoji koncept koji bi obećavao ispunjenje cilja da udio energije iz obnovljivih izvora ostvari tržišni udio od 40 ili 50 posto. To je još veliki izazov, kaže on.
Veća konkurencija, više mreža
Najveća prepreka u budućnosti, kaže Weigert, je pronalaženje načina da se sustav proizvodnje energije iz obnovljivih izvora održi efikasnim. Potrebno je više konkurencije, smatra taj energetski stručnjak, ali to ne znači da vlada treba ukinuti subvencije. Naprotiv. Jer energetsko tržište je, upućuje on, vrlo specifično.
A planere energetske privrede čeka i još jedan praktičan problem: širenje distribucijskih mreža. "Veliki dio problema je što se energija ne proizvodi tamo gdje je i potrebna," konstatira Weigert. Većina ugašenih nuklearnih elektrana je, naime, u južnoj Njemačkoj, ali energija proizvedena iz vjetra dolazi - sa sjevera.