Ultraortodoksni u Izraelu ignoriraju pandemiju

Novinari u Izraelu ovih dana imaju puno posla. Na naslovnicama izvješćuju o često grubim intervencijama policije protiv demonstranata kritičnih prema vladi ili izraelskih dužnosnika koji se ne pridržavaju mjera ograničenja u donošenju kojih su i sami sudjelovali. Osim toga mediji izvješćuju o ponašanju ultraortodoksnih vjernika i njihovim masovnim okupljanjima, kao i za vrijeme prvog proljetošnjeg lockdowna. Oni igraju važnu ulogu u povećanju broja infekcija u toj zemlji.

Jedan koji to može potvrditi iz neposredne blizine je Moshe Morgenstern. Već kad su u ožujku i travnju uvedena prva ograničenja zbog koronavirusa ovaj odvjetnik se javio kao dragovoljni zdravstveni koordinator u četvrti Bnei Brak, dijelu Tel Aviva u kojem gotovo isključivo žive ultraortodoksni vjernici.

Bnei Brak – gusto naseljena četvrt

Svakoga jutra Morgenstern dobiva podatke u ukupnom broju infekcija. „Danas imamo – čekaj, uh, to ne izgleda dobro – imamo 883 nova slučaja. Svakoga dana se broj povećava. Ne, to uopće nije dobro“, kaže.

Kao i drugi ultraortodoksni gradovi i četvrti Bnei Brak je od početka pandemije u središtu pozornosti – kao jedno od žarišta širenja koronavirusa u Izraelu. Često se pojavljuju izvještaji u medijima da se stanovnici te četvrti ne pridržavaju propisa za zaštitu od širenja virusa.

Veliki blagdani u lockdownu

Već proljetos su zdravstvene vlasti upozorile da su prepunjene prostorije, kao u školama Talmuda, razlog velikog broja infekcija u vjerskim zajednicama. Osim toga širenju COVID-a 19 pridonose gusto naseljene četvrti i masovna okupljanja za vrijeme blagdana.

Drugi lockdown u Izraelu počeo je 18. rujna. Prije toga je rastao broj infekcija. Zabranjena su okupljanja i zajednička molitva u zatvorenim prostorima. Mnogi su se pridržavali propisa, ali neki nisu.

Ubrzo nakon uvođenja drugog lockdowna slijedili su veliki židovski blagdani Roš Hašana i Jom Kipur na koje se brojni ljudi okupljaju u sinagogama. I na pokop jednog rabina došlo je puno ljudi. Izraelska javnost se zgražala. Ljutnja je bila tim veća što ni policija – barem tako je to viđeno u javnosti – nije ograničenja provela s inače uobičajenom dosljednošću. Govorilo se da su policajci slijepi na jedno oko, kad se radi o ultraortodoksnim kršiteljima zabrane.

Po navodima policije ipak je proteklih tjedana u Bnei Braku i drugim gradovima rastjerano više skupova, izrečene su novčane kazne i sinagoge zatvorene.

Ultraortodoksne zajednice su u Izraelu nadprosječno pogođene infekcijom koronavirusom. Do 40 posto otkrivenih novih infekcija prošlog tjedna bilo je među pripadnicima ultraortodoksnih zajednica.

„Imamo problem“, potvrđuje Moshe Morgenstern. „Neke skupine se jednostavno ne pridržavaju propisa. Ne mogu zatvarati oči pred činjenicama.“ Kao zdravstveni koordinator on pokušava probleme rješavati dijalogom. „Pokušavamo razgovarati s vođama ultraortodoksnih, s rabinima, i reći im da to nije dobro. Pokušavamo s njima raditi.“

U svemu Morgenstern ipak vidi tračak nade. Ultraortodoksno stanovništvo je prosječno mlado. „Inficirani su mladi, mnogi su studenti Tore. To je istovremeno i dobro i loše“, kaže Morgenstern. Smrtnost među njima nije veća nego u ostatku zemlje za vrijeme drugog vala epidemije. Izraelski mediji osim toga javljaju da neki rabini nade polažu u „imunitet stada“ među svojim studentima. Ali, nije jasno kako bi taj koncept trebao štititi druge ljude.

Napadi na policajce u Jeruzalemu

I Jeruzalem je pogođen velikim brojem oboljenja od COVID-a 19. U ultraortodoksnoj četvrti Mea Schearim sve češći su sukobi stanovnika i policije. Policajci pokušavaju provesti mjere ograničenja i već su uhitili brojne ljude nakon što su oni navodno na njih bacali kamenje i metalne predmete. U Mea Schearimu žive i neke krajnje konzervativne, anticionističke ultraortodoksne sekte. One odbacuju autoritet države i već su ranije u raznim prilikama prosvjedovale protiv policije.

Pnina Pfeuffer je jedna ultraortodoksna blogerica i aktivistica iz Jeruzalema. Ključ rješenja je „uključivanje vođa ultraortodoksnih vjernika", kaže ona, ali napominje da je stanje kompleksno: „Ultraortodoksni su podijeljeni u skupine, a svaka skupina je drukčija.“ Trenutno je fokus na hasidskim sektama koje ne poduzimaju nikakve mjere protiv koronavirusa i protive se propisima koji vrijede za sve građane.

Nepovjerenje prema Netanjahuovoj vladi

„Nije da oni ne znaju da postoji koronavirus ili da oni vjeruju da to njih ne pogađa. Ali, njima je prevelika cijena zbog toga se odreći svoga života u zajednici na neodređeno vrijeme“, objašnjava Pfeuffer. Jedan od najvećih problema je što je drugi lockdown uveden za vrijeme blagdana. To je dovelo do „prevelikog nepovjerenja sekti u vladu", kaže ona.

Nepovjerenje u vladu je vjerojatno trenutno jedina stvar oko koje se svi Izraelci slažu. Već prije nego što je najavljen drugi lockdown Netanjahuova vlada je bila suočena s brojnim kritikama glede ophođenja s krizom. Početkom rujna je koordinator za koronavirus Ronni Gamzu predložio sustav poput semafora. Područja s velikim brojem infekcija bila bi označena crveno i morala bi računati s ograničenjima. Ali, neki ultraortodoksni gradonačelnici i vjerske vođe odbili su taj prijedlog. Na kraju je Netanjahu, koji je u koaliciji s ultraortodoksnim strankama, donio samo odluku o zabrani noćnog izlaska.

Prošlog tjedna je broj novih infekcija izvan ultraortodoksnih zajednica sporije rastao. Vjerojatno će sad porasti pritisak na vladu da ponovo olabavi ograničenja za većinu pučanstva. Ali, i kad prođe drugi lockdown nastavit će se rasprava o diferenciranom ophođenju s vrlo infektivnim zajednicama, kažu promatrači. Ultraortodoksni će dakle i dalje biti u središtu pozornosti.