Russland Internet

Aleksander Pljučev je vrlo jasan u svom stavu: "Bez interneta nikakvih prosvijeda uopće ne bi ni bilo." Ovaj 39-godišnji bloger radi na radiju "Echo Moskwy" i smatra da bez World Wide Weba ne bi bilo ni okupljanja građana. Ranije je ljude naime bilo teško mobilizirati, uvjeriti ih da trebaju izaći na ulice i boriti se za svoja prava, ali danas, zahvaljujući mobilnim telefonima s video funkcijom i platformi YouTube jednostavno je dokumentirati nepravilnosti i kršenja ljudskih prava i putem linka ih poslati prijateljima. "Oni to onda šire dalje, šalju svojim prijateljima, to dolazi do blogera i time do velikog broja ljudi", objašnjava Pljučev taj princip "snježne lavine".

I upravo to se dogodilo na parlamentarnim izborima prošlog vikenda (4.12.). Prema službenim podacima je vladajuća stranka "Ujedinjena Rusija" osvojila apsolutnu većinu zastupničkim mjesta u saveznom parlamentu Dumi. Ali neovisni promatrači izbora su zabilježili brojne nepravilnosti, što se događalo i u prošlosti, ali ovaj put su mnogi ti slučajevi zabilježeni kamerama. "Po prvi puta u povijesti izbora u Rusiji se o manipulacijama ne samo izvještavalo, već su one dokumentirane i ti su dokazi svima lako dostupni", objašnjava Johann Bihr iz organizacije za zaštitu ljudskih prava "Reporteri bez granica". On pritom misli na projekt udruge za promatranje izbora "Golos" koja je otvorila posebnu internetsku stranicu na koju je svatko mogao anonimno "postirati" prikupljene dokaze o lažiranju izbora.

Preboljene dječje bolesti

Ta je praksa bila vrlo uspješna, tisuće ljudi su već proteklih dana demonstrirali širom zemlje, ponajviše međutim u Moskvi - ne obazirući se pritom na brutalnost policije. A za subotu (10.12.) su najavljene u središtu grada velike demonstracije prosvijednika na kojima se očekuje više desetaka tisuća ljudi. Samo putem facebooka je više od 30.000 ljudi najavilo svioje sudjelovanje na protestnom okupljanju s nazivom "Za fer izbore".

Internet je u Rusiji prebolio svoje rane dječje bolesti i odavno više nije neki marginalni fenomen u društvu. U međuvremenu se i u Rusiji, a naročito u velikim gradovima, internet masovno koristi. Prema podacima instituta za istraživanje javnog mnijenja FOK danas je 48 posto Rusa redovno online, a kod mladih je to još daleko više: oko 90 posto osoba u dobi između 12 i 24 godine redovno "surfaju" internetom.

To naravno ima posljedice i po političko razmišljanje ljudi, jer je "većina tradicionalnih medija pod kontrolom države, pa su se stvarne političke rasprave preselile u internet", objašnjava Johann Bihr.

Trn u oku Kremlja

Nejasno je međutim da li će to tako i ostati. Internet je naime već odavno trn u oku Kremlju i ruskim službama sigurnosti. Lako je moguće da će upravo sadašnji protesti ojačati one koji se već dugo zalažu za veću kontrolu weba. "Ja mislim da internet već sada predstavlja veliku opasnost za rusku političku elitu", uvjeren je Florian Töpfl sa minhenskog sveučilišta. On se bavi upravo istraživanjem uloge interneta danas u Rusiji.

U tom uvjerenju on nije usamljen - sve je više znakova koji ukazuju na to da i vlastodršci u Kremlju pokalo počinju shvaćati koja im opasnost prijeti iz interneta. Tako je primjerice jedan visoki policijski funkcioner nedavno izjavio da bi trebalo "reducirati razmjere anonimnosti u internetu". Aktivisti za ljudska prava se pribojavaju da bi ruska polocija rado registrirala sve korisnike weba.

Uskoro u Rusiji kao u Kini?

Sa službenih se mjesta to naravno opovrgava, ali je Aleksej Sočnev, urednik online-portala Besttoday.ru. uvjerena da će "na vlasti pokušati pritegnuti". On je međutim ipak optimističan: "To neće biti baš tako jednostavno, mi nećemo u Rusiji imati situaciju kao što je danas u Kini!" Tamo je internet pod striktnom kontrolom države i brojne kritičke web stranice su naprosto nedostupne korisnicima.

Zabrana stranica i totalna kontrola interneta međutim ni Moskvi ne odgovara u potpunosti - to bi moglo imati vrlo negativne političke i gospodarske posljedice po zemlju, prije svega u pogeldu suradnje sa Zapadom. Zbog toga je Florian Töpfl sa minhenskog sveučilišta uvjeren da će Kremlji krenuti drugim putem: na čelo brojnih internetskih portala već su postavljeni ljudi vjerni vladajućim strukturama, ili su one u vlasništvu državnih firmi: "Tu je vrlo jednostavno po potrebi malo pritegnuti uzde", smatra Töpfl.

Autori: Roman Goncharenko / Zoran Arbutina

Odg. ur.: Željka Telišman