Uljepšavanje istine o potrošnji automobila?

Njemačka organizacija za zaštitu okoliša DUH predbacuje proizvođačima automobila da varaju potencijalne kupce i u navodima o potrošnji goriva i o izlučivanju ugljičnog dioksida (CO2). DUH je naime pod povećalo stavio modele koji su se u Njemačkoj prošle godine najviše prodavali i usporedio navode iz prospekata sa stvarnom potrošnjom vozila prema podacima koje je dobio od vlasnika automobila.

Istraživanje je pokazalo da je potrošnja goriva kod 182 nova vozila u 2015. godini bila u prosjeku čak 42 posto viša od navoda u prospektima. Kod 10 ispitanih modela su vozila na cesti trošila između 25 i 52 posto više goriva i shodno tome proizvodila znatno više ispušnih plinova (CO2).

Vara se više nego ranije

Međunarodno vijeća za čiste transporte (ICCT) koje je svojim istraživanjima o manipulacijama s navodima o emisiji ispušnih plinova dizel-motora pokrenulo skandal širokih razmjera također kritizira navode proizvođača automobila koji se uvelike razlikuju od stvarnosti. ICCT je u jednoj studiji ispitao podatke više od pola milijuna vozila i ustanovio da je potrošnja goriva i emisija ugljičnog dioksida kod novih vozila u EU-u u 2014. bila znatno viša nego što je stajalo u navodima proizvođača.

Upadljiva je, ukazuje ICCT, i sve veća razlika između navoda u prospektima i stvarnosti - 2001. godine su novi automobili na cesti trošili tek oko osam posto više nego što su proizvođači navodili u reklamnim materijalima.

Uzor na koji bi se Europa trebala ugledati

No, razlika u navodima proizvođača i stvarnoj potrošnji nije pravilo bez iznimke. To pokazuje primjer tržišta automobila u SAD-u. Prema rezultatima istraživanja koje je provela njemačka organizacija DUH, tamo automobili na cesti troše samo oko tri posto više nego što se navodi u prospektima.

Organizacija za zaštitu potrošača Consumer Watchdog se izborila za obeštećenje oko 900.000 vlasnika automobila svotom od više stotina milijuna dolara, za ispravke u navodima o potrošnji u reklamnim prospektima i provođenje neovisnih testova navoda u njima.

Jedan južnokorejski automobilski koncern morao je, osim toga, platiti kaznu u visini od 300 milijuna dolara američkoj agenciji za zaštitu okoliša EPA-i. "Pravo američkih potrošača da se skupnim tužbama izbore pred sudom za svoje interese jedini je način da se ljudi zaštite od prevara proizvođača automobila", kaže Harvey Rosenfiel iz Consumer Watcha. Prema informacijama DUH-a i navodi BMW-a, Forda i Daimlera su bili sporni te su pod pritiskom američkih vlasti korigirani.

Bez prave kontrole

Udruga njemačke automobilske industrije (VDA) i dalje ne vidi razloga da kupce i državne službe opskrbi ispravnim i realističnim informacijama o potrošnji vozila. Ni njemačko ministarstvo prometa nije do sada propisalo na koji bi se način kupci trebali zaštititi od dezinformacija. Veliko negodovanje zbog nerealističnih navoda o potrošnji ljuti tek savezno ministarstvo za zaštitu okoliša. Ono tvrdi da su dosadašnje kontrole bile "prealjkave" i da "proizvođači moraju iskazivati realistične navode o potrošnji, da je to zakonski propisano i da se toga imaju držati".

Šef organizacije za zaštitu okoliša DUH Jürgen Resch traži da se u Njemačkoj stvore okviri za lakše podizanje tužbe po uzoru na američki model. Osim toga, Resch smatra potrebnim postojanje nadzornih i kontrolnih tijela poput američke EPA-e koja će provjeravati navode proizvođača i objavljivati rezultate svojih provjera. Prema njegovom mišljenju je tijelo koje bi u Njemačkoj trebalo biti zaduženo za to - Državna služba za motorna vozila - potpuno zakazalo i Resch ga smatra sasvim neprikladnim za ovu zadaću s obzirom da njeguje bliske veze s automobilskom industrijom te da nije objavilo ni nove testove osobnih vozila. "Treba nam konačno jedna institucija koja će kontrolirati i djelotvorno sankcionirati", zaključuje Resch.