Ukrajinska protuofenziva: gdje su slabe točke ruske vojske?

Od prosinca ruska vojska se utvrđuje duž cijele bojišnice. Satelitske snimke pokazuju da se trupe koje su u veljači 2022. upale u Ukrajinu ukopavaju na strateškim točkama na okupiranim područjima i da se pripremaju za ukrajinsku protuofenzivu. Po navodima britanske tajne službe već desetljećima u cijelom svijetu nije bilo tako jakog utvrđivanja na bojištu.

I novinska agencija Reuters javlja, nakon analize tisuća novih satelitskih snimaka, da je na ruskom graničnom području kao i u južnoj i istočnoj Ukrajini nastalo tisuće novih utvrda – rovova, tenkovskih blokada i kanala, koji se protežu na stotinama kilometara.

Rob Lee, stručnjak sa Znanstvenog instituta za vanjsku politiku u Philadelphiji, kaže da je Rusija nešto naučila iz uspješne ukrajinske protuofenzive prošle godine. „Nakon ofenzive u Harkivu Rusija je shvatila da je poraz moguć i da ona opet može izgubiti teritorij. Mislim da su shvatili da Ukrajina može provesti ofenzive", kaže on.

Kakve utvrde grade Rusi?

Izrađuju se prije svega rovovi, tako duboki da čovjek u njima može stajati. S prednje strane su ojačani vrećama pijeska ili kamenjem. To bi trebalo rusko pješaštvo zaštititi od streljiva, krhotina granata i topničke vatre. Puno takvih utvrda već ima duž važnih prometnica i oko strateški važnih gradova. To tvrdi Brady Africk s instituta American Enterprise Institute u Washingtonu, nakon analize satelitskih snimaka.

Reuters tvrdi da se na snimkama vidi da Rusi namjeravaju blokirati ukrajinsko teško oružje – protutenkovskim ježevima, kanalima i betonskim blokovima. Uz to promatrači tvrde da Rusi postavljaju i minska polja.

Gdje će Ukrajinci napasti?

Tamo gdje se nalaze najjače utvrde rusko zapovjedništvo očito računa s najjačim ukrajinskim napadima. Ruski položaji su tako koncentrirani u jugoistočnom dijelu regije Zaporižja na istoku Ukrajine i na području koje povezuje anektirani Krim s ostatkom Ukrajine. Umirovljeni generalmajor australske vojske Mick Ryan kaže kako ruska vojska očito pretpostavlja da će se ukrajinska protuofenziva odvijati prije svega u južnoj Ukrajini, u regiji Zaporižja.

„To su ozbiljne utvrde koje su izgrađene za šest mjeseci“, kaže Oleh Ždanov, ukrajinski vojni stručnjak i pričuvni pukovnik. Ali on naglašava da su to samo pojedinačne točke. Cestovna mreža istočno od Melitopolja nije praktično blokirana nikakvim utvrdama, kaže on.

Mjere protiv ruskih slabih točaka

Niklas Masuhr iz Centra za sigurnosne studije na tehničkom sveučilištu ETH u Zürichu pretpostavlja da Rusi utvrdama manje žele spriječiti ukrajinsku vojsku duž cijele bojišnice, nego što ju žele prisiliti da plati veću cijenu. „Utvrde stvaraju određenu predvidivost i strukturiraju buduće operacije. To umanjuje ruske slabosti, jer se ukrajinska vojska bolje snalazi u improviziranim i promjenjivim vojnim situacijama“, objašnjava Masuhr. Ali, s druge strane vezanost ruske vojske uz utvrde čini je za Ukrajince i predvidivijom, jer poznaju njihove položaje, kaže Masuhr.

Rob Lee smatra da bi koncentracija ukrajinskih snaga na određenim dijelovima bojišnice mogla pomoći da one prodru duboko na područja koja je okupirala Rusija. To bi moglo onesposobiti daljnje crte utvrda i pomoći Ukrajincima da ostvare veći uspjeh.

Ukrajinska zračna obrana i ruski borbeni moral

Oleh Ždanov ipak upozorava da satelitske snimke još ne pokazuju položaje topništva. Rusi će te pozicije zaposjesti tek neposredno pred početak bitke. Drugi važan čimbenik je, po njemu, rusko zrakoplovstvo koje zbog ukrajinske protuzračne obrane rijetko ulazi u zračni prostor koji kontrolira Kijev. „Važno je da ukrajinske snage kad krenu u protunapad imaju dovoljno taktičkih protuzračnih obrambenih sustava, koji će štititi trupe. Njih će slijediti zračna obrana na operativno-taktičkoj razini, koja će pokrivati cijela područja. To je jako ozbiljan čimbenik koji treba uzeti u obzir“, kaže Ždanov.

Uspjeh ukrajinske vojske ne ovisi samo o ruskim utvrdama na okupiranim područjima. „Bez obzira kako se čovjek ukopao i utvrdio, sve ovisi o volji vojnika za obranu i o njihovom emocionalnom i psihičkom stanju“, kaže Ždanov. On podsjeća da je ruska vojska pola godine pravila utvrde oko Hersona u tri linije. A ukrajinska vojska je ipak oslobodila taj grad.

Klasično utvrđivanje i moderno vođenje rata

„Cilj Ukrajine trebao bi biti paralizirati rusko vojno vodstvo i izazvati paniku među ruskim vojnicima“, kaže Franz-Stefan Gady, stručnjak za moderno ratovanje i analitičar na Institutu za međunarodne strateške studije u Londonu, u izjavi za CNN. Taktičko iznenađenje, vođenje na bojištu i borbeni moral bit će presudni u prva 24 sata ofenzive, kaže on.

Oleh Ždanov kaže da u modernom ratovanju ofenzive provode male, vrlo pokretne skupine. To je vidjelo i prilikom ukrajinskog oslobađanja područja Harkiva, kad su vrlo pokretljive skupine probijale crte između utvrda i rovova i nisu se miješale u borbe, podsjeća ovaj stručnjak. „Oni su kod neprijatelja izazvali kaos i paniku, a napadne postrojbe i glavnina vojnih snaga su onda stvar provodile do kraja", kaže Ždanov.

Koju ulogu igra zapadna vojna pomoć?

Da bi ukrajinska vojska svladala ruske utvrde na okupiranim područjima ukrajinski tenkovi i druga oklopna vozila moraju uskladiti djelovanje s inženjercima, topništvom i zrakoplovstvom, naglašava Rob Lee iz Znanstvenog instituta za vanjsku politiku. U tomu bi trebala pomoći i vojna oprema koju je Ukrajina dobila od zapadnih saveznika.

Oleh Ždanov posebno ističe američke strojeve za uklanjanje mina M58 MICLIC (Mine Clearing Line Charge), kao i njemačka oklopna vozila Biber za premošćivanje manjih prepreka te oklopna vozila Dachs koja koriste pioniri.

Zapadna potpora će biti važna, smatra Niklas Masuhr, i za sposobnost ukrajinske vojske u provođenju kombiniranih operacija, kako bi različite dijelove trupa što učinkovitije povezala. Važni su i isporučeni oprema i streljivo, kao i kontinuirana obavještajna pomoć, kaže ovaj stručnjak.

Australski generalmajor Mick Ryan kaže da bi dobro planiranje operacije moglo biti važnije od zapadnog oružja. „Najvažnija pomoć koju su dobili nije oružje nego izobrazba pripadnika bataljuna, brigada i zapovjednog kadra, što se tiče kompleksnih operacija s kombiniranim oružanim skupinama“, kaže on, dodajući da se radi o izuzetno teškoj kopnenoj operaciji.

„Nikad nismo vidjeli napade ukrajinske vojske na tako utvrđene ruske položaje. Ranije protuofenzive su bile usmjerene na oslabljene, razbijene ruske trupe. Sadašnja situacija je potpuno drugačija“, naglašava Niklas Masuhr iz Centra za sigurnosne studije Švicarskog tehničkog sveučilišta ETH u Zürichu.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu