Ukrajina želi privući njemačke investicije

Na prvi pogled stvar izgleda paradoksalno. Zemlja je u ratu. Već više od 600 dana Ukrajina se bori protiv ruskog agresora a kraj rata se ne nazire. I usprkos toj činjenici među njemačkim privrednicima postoji veliko zanimanje za mogućnosti investiranja u Ukrajini.

Ono što poduzeća privlači su šanse za ostvarivanje velikih poslova. Zemlja je razorena, a za obnovu će biti potrebne ogromne svote novca. Do 2032. Ukrajini treba 750 milijardi dolara, procjenjuje vlada u Kijevu. Svjetska banka polazi od više od 411 milijardi dolara, a neki drugi stručnjaci u tom kontekstu spominju čak i bilijun dolara.

Ukrajina ubrzava tempo

„Tko već sad uloži u Ukrajinu, nakon rata će zabilježiti dobru zaradu“, obećava ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Njegova računica je jasna: što se više stranih firmi bude angažiralo u Ukrajini, domaća privreda ima bolje perspektive razvoja. Međunarodni monetarni fond (MMF) u Ukrajini u 2023. očekuje privredni rast od dva posto, odnosno 3,2 posto dogodine.

Savezna vlada u Berlinu podržava angažman njemačkih kompanija u Ukrajini. „Tko danas investira u Ukrajini, investira u buduću članicu Europske unije, zemlju koja će biti dio naše zajednice prava i našeg unutarnjeg tržišta“, kazao je savezni kancelar Olaf Scholz na ovotjednoj njemačko-ukrajinskoj gospodarskoj konferenciji u Berlinu.

Kako bi smanjila rizike onih firmi koje se odluče na ulaganja u Ukrajini, njemačka država im daje jamstva po pitanju investicija, ali i izvoza. Osigurane su čak i moguće štete koje nastanu u eventualnim borbenim djelovanjima. To je „snažan signal“, kažu stručnjaci. Do sada je Njemačka izdala 14 takvih investicijskih jamstava za njemačka poduzeća s ukupnim volumenom ulaganja od 280 milijuna eura. Trenutno je u obradi 30 planiranih projekata, a na stolu je još 70 konkretnih projektnih ideja, kaže zamjenik predsjednika Odbora za istočnu Europu njemačke privrede (Ost-Ausschuss der Deutschen Wirtschaft) Christian Bruch.

Prije rata je oko 2.000 njemačkih firmi poslovalo u Ukrajini i s Ukrajinom. Samo je mali broj tih kompanija zbog rata odustao od posla s Ukrajinom. To ne čudi njemačkog šefa vlade, jer je, kako kaže, svjestan velikog gospodarskog potencijala te zemlje: “Ne samo u sektoru energije, na primjer po pitanju vodika, već isto tako kod dobavljača, u sektoru agrara, IT-sektoru i kritičnih sirovina.”

Prioritet je obrambeni sektor

24 milijarde eura je Njemačka do sada stavila na raspolaganje Ukrajini, radi se i o civilnoj i vojnoj pomoći. Time je Savezna Republika, nakon SAD-a, drugi najveći donator pomoći napadnutoj zemlji. S obzirom na to da se bliži zima, odnosno da se očekuje nove ruske napade na ukrajinski energetski sektor, Nijemci su već rezervirali 1,4 milijardi eura koje će poslati u okviru nove tranše. Konkretno se radi o jednom dodatnom sustavu Patriot za protuzračnu obranu, jednom dodatnom sustavu Iris-T, odnosno oklopnim vozilima tipa Gepard s pripadajućim streljivom. 

Kompanija Rheinmetall koji proizvodi vojnu opremu je već prilično aktivna u Ukrajini. Tvrtka čije su dionice izlistane na burzi nedavno je registrirala tvrtku koju je etablirala zajedno s ukrajinskim državnim koncernom Ukrainian Defense Industry JSC. Dogovoreno je da se zajedničkim snagama radi na servisiranju i održavanju opreme, montaži, proizvodnji i razvoju vojnih vozila „za početak isključivo na državnom teritoriju Ukrajine“, kako je potvrđeno iz Rheinmetalla.

Za sada od poslovanja u Ukrajini najviše profitira sektor proizvodnje oružja. Od tog posla žele profitirati i druge njemačke kompanije. „Dan smo počeli radnim doručkom s predstavnicima 25 njemačkih poduzeća iz industrije naoružanja“, otkrio je na berlinskom poslovnom forumu Oleksandr Kamyshin, ukrajinski ministar za strateške industrije. 

Kako ide? Dobro ide!

A koliko dobro idu poslovi, to je na forumu objasnio Dennis Bürjes, član uprave FFG-a (Flensburger Fahrzeugbau GmbH). Ta kompanija na granici s Danskom zapošljava 1.600 ljudi. Broj zaposlenika je u porastu, napominje Bürjes. FFG je Ukrajini već isporučio ili će uskoro isporučiti 700 oklopnih vozila.

Nedavno je, kako kaže Bürjes, firmu posjetio i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, koji je tamo rekao da je FFG „najveći faktor podrške u Europi kada se radi o kvantiteti oklopnih vozila za Ukrajinu“. Njemačka kompanija u međuvremenu je u Ukrajini registrirala svoju firmu-kćer, i upravo je Bürjes direktor te firme. „Ideja je da se vozila ne samo isporučuje, već i na održiv način o njima brine, i to najradije zajedno s Ukrajincima, timskim radom.“

Ono što kod Bürjesa zvuči kao najnormalnija stvar na svijetu, za druge njemačke poduzetnike je ipak i dalje povezano s brojnim upitnicima. Što bi primjerice proizvođači strojeva trebali napraviti kada njihova tehnika koju se izveze u Ukrajinu ne funkcionira savršeno? Ili ako istu treba popraviti? Za Ukrajinu je naime na snazi upozorenje njemačke vlade po pitanju putovanja u tu zemlju. Dakle nijedna firma iz Njemačke ne može tek tako poslati svoje inženjere ili montažere u zemlju koja je u ratu.

Popravak vlaka preko Zooma

Za takve stvari postoji Zoom, uzvraća ministar Kamyshin. „Dok sam još radio u željeznici, mi smo opsežne popravke na jednom vlaku obavljali samo uz pomoć video-asistenata.“ Taj vlak već godinu dana vozi bez ikakvih problema, dodaje on. I kaže da ima još više sličnih primjera kako se tehničko savjetovanje može prakticirati i digitalnim putem. To funkcionira i kod firmi koje se bave naoružanjem, kaže ukrajinski predstavnik: „Rat i COVID su nas naučili kako da se nosimo i s teškim situacijama.“

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu