Ujednačena borba između Busha i Kerryja

Dok se s nestrpljenjem očekuje kako je glasovao Ohio, ministar unutarnjih poslova te savezne države Kenneth Blackwell objavljuje kako se konačni službeni rezultati predsjedničkih izbora u toj državi mogu očekivati tek sredinom mjeseca, jer se prema tamo važećem izbornom zakonu s prebrojavanjem takozvanih provizornih izbornih listića može početi tek jedanaest dana nakon dana kada su izbori održani. Ti su listići predviđeni zaone birače koji na dan izbora nisu bili upisani u biračke popise, a njihovo se biračko pravo naknadno provjerava. Koliko je provizornih glasova bilo u Ohio-u nije poznato. Američke televizijske postaje NBC i Fox Busha su proglasili pobjednikom u toj odlučujućoj državi u kojoj kandidat dobija 20 od 270 potrebnih glasova takozvanih izbornih povjerenika.

Neočekivano i za američke uvjete, Bush je u Bijelu kuću tijekom noći pustio televizijske kamere, što su promatrači ocijenili kao izraz nervoze. ”Vjerujem da ću pobijediti. Hvala vam puno. Drago mi je što mogu rezultate pratiti s mojom obitelji i prijateljima. Bit će to uzbudljiva večer.” Glasila je Bushova izjava. Pred publiku je izišao jedino demokratski kandidat za potpredsjednika John Edwards koji je poručio da će se, kao što su Kerry i on obećali, prebrojati svaki glas.

Dok je Kerry odnio pobjedu u Pennsylvaniji, koja donosi 21 glas, Bush je odnio Floridu i 27 glasova. Općenito sadašnji je američki predsjednik bio jači u južnim saveznim državama i srednjem zapadu, poglavito u ruralnim područjima, dok su gradovi glasovali za njegovog izazivača. Bush je pobijedio i u Coloradu,l gdje je propao pokušaj da se promijeni dosadašnji izborni zakon te da se za predsjednika ne glasuje preko posrednika, takozvanih izbornih povjerenika, nego izravno. Do sada je to moguće jedino u Nebraski i Maineu. Kada bi se u cijelim Sjedinjenim Državama predsjednik birao izravno, George Bush bi svejedno bio u prednosti – ima 51 posto, dok je John Kerry osvojio 48 posto glasova.

Inače, na izbore je izišlo za američke uvjete nevjerojatnih 58 – 60 posto građana s pravom glasa, još uvijek je moguće da se prijeđe rekordna granica od 62,8 posto iz 1960. gdoine. Očekuje se da je svoje pravo iskoristilo i do 120 milijuna ljudi. Svaki deseti birač, prvi puta je sudjelovao na predsjedničkim izborima.

Za sada nema podataka o tome jesu li odvjetnici koje su angažirale obje stranke do sada imali posla, ali prema prvim izjavama promatrača Organizacije za europsku sigurnost i suradnju nisu uočene nepravilnosti. Kako je rekla voditeljica jednog od promatračkih timova Rita Süssmuth, bilo je nekoliko iznerviranih ljudi koji nisu mogli izići na izbore jer se nisu registrirali, ali inače je sve prošlo izrazito mirno.

Prve njemačke reakcije

Kako se oprezno ocrtava tko bi mogao pobijediti na izborima u Americi, oprezne su i prve izjave njemačkih političara: ”Nadam se da će ponovno izabrani predsjednik Bnush iskoristiti šansu novoga početka i europskom stanovništvu koje je vrlo skeptično prema njemu ponuditi gestu koja ide u smjeru suradnje,” izjavio je socijaldemokrat Karsten Voigt, koji je u vladi zadužen za njemačko-američke odnose. Političar Zelenih, Hans Christian Ströbele smatra da će se, ako ostane tako kako se pokazuje, obistiniti njegovi najmračniji snovi. ”Bio bi to crni dan za mir,” smatra on. Peter Ramsauer, iz Kršćansko socijalne unije izjavio je sljedeće: ”Mi Nijemci ne možemo birati, nego se moramo pomiriti s izbornim rezultatom, a vjerujem da se u vanjskoj politici Sjedinjenih Država prema Njemačkoj ništa neće promijeniti.”

Republikanci su noćas potvrdili većinu u oba doma američkoga kongresa

Prema dosadašnjim rezultatima u predstavničkom su domu Republikanci osvojili 222 mandata, dok su Demokrati dobili 192, i prema svemu sudeći zadržat će većinu, jer prema dosadašnjim tendencijama taj će odnos ostati i do kraja prebrojavanja glasova. Slično je i kod izbora dijela Senata – do sada je izvjesno da u 16 saveznih država senatore šalju republikanci, dok će 15 predstavljati demokrati. Preostala tri mjesta još nisu konačna, ali u vodstvu su konzervativci. Kako se pokazalo republikanski su kandidati odnijeli pobjedu u Sjevernoj i Južnoj Karolini, kao i u Georgiji, gdje su do sada senatorska mjesta pripadala demokratima. Još uvijek je prilično neizvjesno kako će proći vođa demokratske manjine u Senatu Tom Daschle, kojemu je republikanski kandidata John Thune doslovce za petama. Svjetla točka Demokratima je od danas Barack Obama, 43-godišnji pravnik koji će biti jedini Afroamerikanac u američkom Senatu. Obama je u Illinoisu s ukupno 70 posto osvojenih glasova oduzeo mjesto koje je do sada pripadalo republikancima i prema ocjenama promatrača, u sljedećem će razdoblju o njemu biti dosta riječi. Često se spominje kako njegovo ime Barack, na suahiliju znači ”blagoslov”, što je uistinu blagoslov za demokratsku stranku. Vrlo uvjerljivim nastupom i biranim riječima Obama ne samo da je osvojio naklonost afroameričkih birača, nego i ostalih. Optužujući vladu George Busha da je podijelio Amerikance, euforiju je izazvao izjavom kako ne postoji crna i bijela Amerika ili azijatska Amerika i Amerika ”latinosa”, nego da postoje samo Sjedinjene Američke Države. Barack Obama treći je crnac koji u posljednjih 150 godina ulazi u Senat.