Uhićenje Hadžića - korak bliže Europskoj uniji?

Srbija je u tom smislu ispunila sve tehničke obaveze prema Hagu. Uvjeti Haškog suda već dugo godina su jedna od ključnih prepreka za brže približavanje Srbije Europskoj uniji, i kao takvi dodatno su otežavali poziciju Srbije u međunarodnim odnosima.

„Sada je Srbija uhićenjem Gorana Hadžića ispunila jedan veliki uvjet koji joj je predstavljao značajan teret, procjenjuje Milan Antonijević, predsjednik Udruženja pravnika za ljudska prava (YUCOM). Srbija ipak ne može suradnju proglasiti završenom, nadodaje Antonijević. Ono što ostaje su neke moralne obaveze, i suradnja tijekom suđenja koja se odnosi na dostavljanje onih podataka koje Tribunal bude tražio. Postoji, naravno, mogućnost da nakon uhićenja Hadžića tema ratnih zločina bude potpuno zaključena, no to ipak neće biti moguće jer ćemo se baviti suđenjima pred Haškim sudom“, kaže Antonijević i dodaje:

„Presude koje budu dolazile iz Haškog tribunala imati će određenu težinu, i Srbija prema tome mora izgraditi jedan zreli stav. Presude neće stići u kratkom vremenskom roku, za to će biti potrebne godine, i tek tada će Srbija morati pokazati određenu dozu zrelosti prema jednom procesu iz koga na neki način izlazimo u ovom trenutku“.

Haška prepreka je predstavljala veliku kočnicu za europske integracije Srbije. Nakon ispunjenja svih obaveza prema Hagu, dobro je što će se sada pokrenuti i neka druga pitanja i raspraviti neki drugi uvjeti, što će uvelike koristiti građanima Srbije, smatra Antonijević:

„Na žalost, do sada je stvorena takva klima u kojoj se suradnja s Hagom nije vidjela kao nešto od čega građani Srbije imaju velike koristi, upozorava Antonijević. U tom suočavanju s prošlošću i jednom jasnom odnosu prema zločinima Srbija nije vidjela određeni interes, i stoga i sami građani nisu shvaćali Hag kao jednu od moralnih vrijednosti koja Srbiju pokazuju u jednom boljem svjetlu.

Korak bliže kandidaturi za EU?

„Nakon svakog uhićenja haških optuženika nekako uvijek zaboravimo ono što je primarno, a to je saznati što više informacija, postići pravdu za žrtve, pa makar i sa zakašnjenjem“, ističe za Deutsche Welle Jelena Milić, direktorica Centra za euroatlantska istraživanja. „U ovakvim trenucima uvijek se govori o tome da je uklonjena jedna od najvažnijih prepreka za daljnje europske integracije Srbije, što je svakako točno“, kaže Milić te dodaje:

„Neupitno je sada da nijedna zemlja EU više neće dovoditi u pitanje ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Može se dogoditi da neke zemlje s tim zakasne, iz proceduralnih razloga ili pretrpanosti svojih parlamenata. Ja vjerujem da smo jedan korak bliže kandidaturi. Međutim, bojim se da uhićenje Mladića i Hadžića predstavlja čin prodaje obiteljskog srebra, i da je ovo zamjena za činjenicu da se na žalost pregovori sa kosovskim institucijama nalaze u slijepoj ulici“.

Haag- djelić predizbornog mozaika

Uhićenje posljednjeg preostalog haškog bjegunca može imati posljedice i za srpsku političku scenu. Rasim Ljajić, predsjednik Nacionalnog odbora za suradnju s Haškim tribunalom, izjavio je, nakon uhićenja Ratka Mladića, da bi upravo zbog Haaga vladajuća koalicija mogla izgubiti nadolazeće izbore. Cvijetin Milivojević, direktor PR-agencije Pragma, smatra da će tema Haaga svakako biti prisutna u predizbornoj kampanji, ali misli da ona neće biti presudna za rezultat izbora:

„Haag će biti samo jedan od kamenčića koji će presuditi da građani glasaju na ovaj ili onaj način. Ali, kada govorimo o građanima koji glasaju za takozvane nacionalne stranke, oni će ovu priču o Haagu smjestiti u jedan mnogo širi mozaik: u njemu se nalazi i priča o Kosovu, ali i priča o siromaštvu, o malim plaćama, mirovinama, kao i o kašnjenju u obećanjima koje je vladajuća koalicija dala prije tri godine. Haag će tako biti jedan od elemenata te priče, ali mislim da neće biti presudan. Priča oko uhićenja Mladića i Hadžića neće probuditi previše emocija, jer su ljudi ovdje svjesni da se neke stvari jednostavno ne mogu izbjeći, te da su se one samo mogle odgoditi, ili možda uraditi na dostojanstveniji način“, kaže Milivojević.

Haag ne mijenja rejting stranaka?

Jelena Milić komentira za Deutsche Welle da su izjave tipa „zbog Haaga će se gubiti na izborima“ prije svega bile namijenjene zapadnoj međunarodnoj zajednici:

„Vidjeli smo nakon uhićenja Ratka Mladića da se rejtinzi stranaka nisu nešto značajno promijenili, a i ako jesu to je više povezano s percepcijom javnosti o korumpiranosti i „partitokraciji“ cijelog društva nego s uhićenjem haškog bjegunca. Možda su za stranke čak bitniji i pregovori s Kosovom. Mislim da su u tom smislu bile potpuno neutemeljeni strahovi i opravdanja da se haški bjegunci ne privode, jer se vlasti boje reakcije javnosti. Ono što me daleko više zabrinjava je da je taj strah zapravo postojao zbog reakcije unutar tajnih službi, čiji pojedini dijelovi nisu kontrolirani“, kaže Milić te upozorava: „Stoga je sada vrlo bitno da se ne stane, formalne obaveze prema Hagu su ispunjene, ali Kopenhagen traži od Srbije jake i stabilne institucije, što se posebno odnosi na demokratsku i parlamentarnu kontrolu sigurnosnih službi.“

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. ur.: lt/sm