Ubojstvo Georgea Floyda: kap koja je pokrenula ljude

Osam minuta i 46 sekundi je policajac Derek Chauvin klečao na vratu Georgea Floyda. Za to vrijeme, Chauvinov kolega Alexander Kueng koljenima je pritiskao Floydove noge, a treći policajac, J. Thomas Lane stavio je Floydu lisice na ruke. Bilo je to 25. svibnja prošle godine u Minneapolisu.

„Molim te, molim te, molim te, ne mogu disati", vapio je 46-godišnji Afroamerikanac. Molio je tako oko 20 puta. Njegove posljednje riječi ličile su na one koje je pred smrt izgovarao Eric Garner. I on je stradao u sličnoj akciji policije 2014. godine.

Policajci se nisu pomaknuli ni kada je Floyd izgubio svijest. Chauvin i njegove kolege pomaknuli su se tek kada je stigla hitna pomoć - bilo je to dvije minute nakon što je Keung prvi put rekao da ne može opipati puls, tvrde tužitelji. Nešto kasnije, u lokalnoj bolnici, Floyd je proglašen mrtvim.

George Floyd nije bio naoružan. Prema priopćenju policijske uprave u Minneapolisu, patroli je djelovalo da je pod utjecajem opijata i da je ・dezorijentiran". Policija navodi da je odgovorila na poziv da dođe na lice mjesta, jer je jedan muškarac pokušao upotrijebiti lažnu novčanicu od 20 dolara. Opis muškarca podudara se s Georgom Floydom.

Od Floyda je zatraženo da izađe iz automobila, a policija navodi da je on ・pružio fizički otpor policajcima" nakon što je izišao iz vozila.

Postavili su ga na zemlju, a zatim ga pokušali da ga smjestiti u policijsko vozilo. Na kraju su ga policajci prikovali na tlo, u položaju koji se ispostavio kao koban. Za to vrijeme, George Floyd je dozivao svoju mrtvu majku, preklinjao i govorio da ne želi umrijeti.

Ljeto globalnih protesta

George Floyd nije jedini Afroamerikanac koje je stradao od ruke američkih policajaca, ali su se snimci na kojima se vidi kako se Floyd guši brzo raširili po svijetu. Njegova smrt, više nego bilo koja druga do tada, izazvala je proteste u znak podrške pokretu ・Black Lives Matter", koji je nastao 2014, nakon ubojstva Trayvona Martina, nenaoružanog crnog tinejdžera.

Kao odgovor na Floydovu smrt, tisuće ljudi izašlo je na ulice Minneapolisa, ali i drugih gradova širom SAD-a i širom svijeta. U početku su u SAD to bili mirni marševi desetaka tisuća građana, ali nekoliko dana kasnije, neki prosvjedi su postali nasilni. Bilo je izvještaja o pljačkama, vandalizmu, pa čak i pucnjavi. Paljeni su automobili, a bilo je i sukoba sa policijom. 

Mobilizirana je Nacionalna garda, a neki dužnosnici vlade, uključujući i bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, optužili su dijelove prosvjeda za ・domaći terorizam".

Prosvjedovalo se i u drugim zemljama u svijetu, a u nekima su rušeni spomenici koji simboliziraju rasnu nepravdu. Prosvjednici su tražili da se pooštre mjere u borbi protiv rasizma.

U Belgiji su prosvjednici uništili spomenik belgijskom kralju Leopoldu II, koji je kolonizirao Demokratsku Republiku Kongo. Za vrijeme vladavine Leopolda II milijuni ljudi u Kongu su ubijeni. U Velikoj Britaniji su demonstranti srušili spomenik Edwardu Colstonu, trgovcu robljem iz 17. stoljeća.

U Njemačkoj su održani neki od najvećih prosvjeda izvan SAD-a. Na njima su sudionici zahtijevali suočavanje s vlastitom  kolonijalnom prošlošću i stavom prema rasizmu u zemlji.

Kritična masa je uvidjela da ・nešto u temelju nije u redu"

"Mnogo je razloga zbog kojih je smrt George Floyd izazvala tako snažno nezadovoljstvo, i u SAD i u svijetu", kaže David Elcott, profesor na Sveučilištu u New Yorku koji se bavi društvenim pokretima. ・Jedan od razloga je kumulativan. Na dovoljno mjesta širom zemlje sabralo se dovoljno okolnosti koje su djelovale sumnjivo, tako da je kritična masa počela uviđati da nešto u temelju nije u redu."

Elcott to uspoređuje s titracijom, kemijskom metodom za određivanje koncentracije tekućine. ・Imate bistru tekućinu i dodate jednu kap, dvije kapi, tri kapi, i ništa se ne događa. Ali kad se doda četvrta kap, tekućina odjednom promijeni boju."

Pored toga, video-snimak smrti George Floyd  koji je kružio svijetom bio je jednostavno užasan, kaže Kenneth Nunn, profesor prava na Sveučilištu u Floridi, koji se u svom radu fokusira na rasne odnose i policijsku brutalnost. Pored toga, navodi Nunn, Floyd na snimku djeluje mirno. Nema, dakle, ničega što bi umanjilo naklonost javnosti prema uhapšenom.

Jesu li promjene moguće?

Smrt i prosvjedi koji su uslijedili dogodili su se usred pandemije korone koja je proglašena nekoliko mjeseci ranije. U mnogim gradovima prosvjednici su kršili policijski sat i naredbe da ostanu kod kuće i ne marširaju ulicama.

Ograničenja koja se odnose na pandemiju dodatno su utjecala da podrška bude tako široka, slažu se i Nunn i Elcott. Ljudi su imali malo što drugo raditi, kaže Nunn, i htjeli su izići van. A bilo je i ljeto", dodaje Elcott, objašnjavajući da, povijesno gledano, nije neobično da ljudi u ljetnim mjesecima marširaju protiv rasne nepravde.

Ipak, usprkos protestima i pobunama, nije došlo do mnogo promjena.Taj problem je vrlo dugotrajan, a policija u SAD-u je obučena da se ponaša kao da je u ratu", kaže Nunn i zaključuje: Moramo doći do toga da se policija tijekom obuke više ne uči da djeluje po takvoj proceduri. Ali, prema mom mišljenju, potrajat će dok se to promijeni."