Čak 79 nacija u svijetu odumire, među kojima su i 35 zemlje Europe. Samo u dvije europske zemlje se rađa više beba nego što umire građana - Albaniji i Malti. Njemačka je na samom dnu nataliteta, usprkos brojnim mjerama.
https://p.dw.com/p/115NP
Foto: fotolia/DaliaDrulia
Oglas
Istraživanje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koje obuhvaća 30 najrazvijenije zemalje svijeta, Njemačku je smjestilo tek na 26 mjesto po stopi nataliteta. Ovaj podatak je suprotan činjenici kako je upravo Njemačka zemlja koja izdvaja najviše novaca za financiranje obiteljske politike. Tako ova zemlja, na svako novorođeno dijete pa do njegove punoljetnosti u 18. godini života, potroši 146.000 eura. Stopa dječjeg siromaštva u Njemačkoj je još uvijek visoka i iznosi 8,3%, ali je ipak niža nego u ostalim industrijskim zemljama, gdje u prosjeku iznosi oko 12,7%. Međutim, niti trogodišnji plaćeni porodiljni dopust, a ni više mjesta u dječijim vrtićima nisu doveli do više beba u Njemačkoj.
Bebama manje nego mališanima
Njemačka troši golem novac - ali očito još uvijek čini nešto krivo.Foto: Sigrid Knichel/Waldkita PurzelbäumeAutorica istraživanja Monika Quiesser je uvjerena kako je ovdje i dalje problem spojiti ambicije na poslu s obitelji, a došla je i do zaključka kako država treba još više učiniti za one najmlađe: ”Njemačka izdvaja relativno mnogo novaca za stariju djecu. Dječiji doplatak se isplaćuju i onoj djeci koja uče zanat, a i rad za vrijeme naukovanja im je plaćeno. Istovremeno, mlađa djeca dobijaju relativno malo novaca. U većini industrijskih zemalja se vidi kako se mlađa djeca zapostavljaju."
U OECD-u savjetuju da država, umjesto novčanih naknada i poreznih povlastica za roditelje, direktno ulaže u stvaranje infrastrukture za još bolju brigu o djeci. Međutim, njemačka vlada i dalje želi osnovu poticaja postaviti na isplatu dječjeg dodatka. Hermann Kuess iz Ministarstva za obitelj: ”To su pouzdani izvori prihoda. To je odlučujući preduvjet kako bi siromaštvo kod djece u Njemačkoj ostalo na niskoj razini. Znamo da moramo ulagati i u infrastrukturu skrbi za djecu, dakle otvoriti nove mogućnosti za smještaj djece u cjelodnevni boravak ili samo na određen broj sati. Upravo na tome radimo.”
Hrvati polako izumiru
Najviše dječje graje se čuje u AlbanijiFoto: DW/ CamaMeđu zemljama Europe, samo u dvije zemlje u obiteljima - u prosjeku - ima više mališana nego odraslih. U Malti je to 2,4 djeteta po obitelji, ali rekorder je - Albanija sa čak 2,8 djeteta. Uopće, istraživanja su utvrdila kako je u posljednjih 100 godina broj Albanaca povećan za 700%! U istom razdoblju je populacija Rumunja, Bugara i Grka narasla za oko 40%, ali te statistike navode kako se broj čitavog niza naroda - smanjio. Tako postoji 10% Srba manje nego prije jedno stoljeće, a i u ostalim nacijama te regije traje izumiranje. Tako Hrvatska ima 690.000 djece i nešto više od 760.000 starijih od 65 godina, a demografi smatraju kako će za 30 do 40 godina biti upola manje djece i trostruko više starijih ljudi nego što ih ima sada. Broj Srba se svake godine smanjuje za oko 40.000, slično je i u Bosni i Hercegovini. Tamo je od 2009. do 2010. natalitet opao za gotovo 3%. Tu je zemlju osobito pogodio rat: osim pogibije velikog broja ljudi, mnogi stanovnici BiH su zbog ratnih razaranja i nakon njih, napustilo domovinu - i to prije svega oni koji su bili u dobi osnovati obitelj i dobiti djecu.
