Liberali ne žele sjediti pored AfD-a

„Učiteljice, ne želim sjediti pored nje(ga)!" Takvih vapaja se svi sjećamo iz osnovne škole. No, kada se o rasporedu sjedenja ne spore klinci nego zastupnici Bundestaga, onda sve ima bizarnu notu.

„Učenik" pored kojeg nitko ne želi biti zove se Alternativa za Njemačku (AfD), desničarska stranka oko koje ostale stranke godinama grade neku vrstu sanitarnog kordona, isključujući pritom svaku mogućnost suradnje s AfD-om. Radikalnoj struji u AfD-u to čak i odgovara, oni uporno „vrte" priču da su jedina „antisistemska stranka" - te da su svi drugi dio establišmenta.

Nakon izbora koncem rujna jasno je da će u novom sazivu Bundestaga biti 735 zastupnika - što je rekord. Zbog kompliciranog izbornog sustava, njemački parlament raste i raste, te je, nakon kineskog Narodnog kongresa, najveća skupština svijeta.

Koliko je poznato, u Kini se nitko ne buni zbog rasporeda sjedenja već se svi složno okupe jednom u pet godina kako bi podržali mudro rukovodstvo u Pekingu.

U Njemačkoj pak Liberali više ne žele sjediti pored AfD-ovaca. To mjesto im je pripalo jer su zastupnički klubovi u Bundestagu podijeljeni otprilike prema stranačkom kontinuitetu i profilu. Na lijevom krilu je Ljevica, pa redom idu SPD-ovci (socijaldemokrati), Zeleni, Unija CDU/CSU, Liberali (FDP) i AfD.

Dobacuju, a to nije lijepo…

„To nije bilo lijepo iskustvo", žali se zastupnik FDP-a Frank Sitta dok priča o sjedenju pored glasnih kolegica i kolega iz AfD-a. Kaže, kad god se u parlamentu govori o izbjeglicama ili cijepljenju, kolegice i kolege s desne strane dižu galamu i dobacuju „užasne stvari”. Ali, nije to jedini razlog zbog kojeg bi Liberali htjelo „preseliti” prema centru...

„Vjerujemo da raspored sjedenja pokriva klasičnu shemu lijevo-desno, dakle od nešto više socijalističkih stranaka do jako, jako konzervativnih. Mi se vidimo kao stranka centra, liberalna stranka, dakle prije u sredini parlamenta", kaže Sitta.

U prijevodu, Liberali bi se mijenjali s kršćanskim demokratima, odnosno njih bi htjeli „gurnuti” udesno. Tako bi se usred plenarne dvorane praktički spojili klubovi žutih Liberala, Zelenih i crvenih SPD-ovaca, a to su tri stranke koje pregovaraju o idućoj vladajućoj koaliciji – koju se naziva semafor-koalicijom, zbog stranačkih boja.

Naravno da se to ne dopada Uniji CDU/CSU, koja je doživjela povijesni fijasko na izborima. Kršćanskim demokratima predstoji velika rekonstrukcija, pogotovo u stranci CDU, pa sve to (pokušaj da im FDP-ovci „otmu” stolice u sredini) doživljavaju kao poniženje.

„Mislim da promjena rasporeda sjedenja nije potrebna", kaže zastupnik Unije Patrick Schnieder.

„Nije u redu da semafor-koalicija zauzme prominentna mjesta usred plenarne dvorane, a oporbu gurne u kut. Zato odlučno odbijamo namjere Liberala."

Nezgodno mjesto na desnici

Kada se novi saziv Bundestaga (26.10.) prvi put okupi pod kupolom zgrade Reichstaga, sjedit će se onako kako se sjedilo do sada. Međutim, ako se SPD, Zeleni i Liberali dogovore o novoj koaliciji, vrlo je moguće da će uvažiti prijedlog ovih potonjih da se promijeni raspored.

Za to je naime potrebna jednostavna većina glasova u Vijeću starješina (koji čine predsjednik i potpredsjednici parlamenta, te još nekoliko zastupnika, ovisno o snazi svake stranke), ili na plenarnom zasjedanju.

„I socijaldemokrati imaju interes u tome da gurnu Uniju ka desnom krilu. Jer blizina AfD-a zna biti toksična", kaže politolog Albrecht von Lucke. „AfD je stranka koja dovodi one koji sjede pored njih u iskušenje da se snažno sukobe s njima. A to bi bio pravi problem za kršćanske demokrate, koji se trude održati distancu prema AfD-u."

nr (ard, dpa)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu