U budućnost - brzinom od 30 km/h?

Automobili jure po mokrom asfaltu Adenauerove aleje. Brujanje kotača je toliko glasno da je Helmuta Dörrenberga teško i razumjeti. Umirovljenik stoji na pločniku s otvorenim kišobranom i pokazuje gore ka svom stanu. Direktno pred njim su četiri prometne trake, koje centar Bonna povezuju s južnim dijelom grada.  

„Živim ovdje pedeset godina", kaže Dörrenberg. „Ima više prometa, ali to mi ne smeta. Čak se veselim kada čujem zvuk Mustanga s osam cilindara.” I ovdje je, kao i u drugim njemačkim gradovima, brzina ograničena na 50 km/h. Na pitanje misli li da je to prebrzo, Dörrenberg kaže: "A što bi trebalo, ograničiti brzinu na 30 km/h? Ni u kom slučaju. 50 km/h je dobra brzina za grad. Ja sam jedan od onih koji voli brže voziti. Noću, kada nema gužve, vozim i 60 km/h. 

Španjolska koči

Već desetljećima se u Njemačkoj vode rasprave o ograničenju brzine na autocestama, o maksimalnoj brzini od 80 km/h na magistralnim cestama izvan naseljenog mjesta i 30 km/h u gradovima. Ljubitelji automobila, poput Dörrenberga, u tome vide ograničavanje slobode. Do sada se niti jedna njemačka vlada nije usudila pooštriti te zakone. 

 U drugim europskim zemljama, ograničenje brzine na autocestama na 120 ili 130 km/h je već odavno postalo standard.I u gradovima su pooštrena pravila – Španjolska upravo uvodi ograničenje brzine u gradovima na 30 km/h. 

Osam gradova za 30 km/h 

 Nekoliko mjeseci uoči parlamentarnih izbora i u Njemačkoj rasprave ponovo uzimaju maha. Novim ograničenjima brzine, do 2034. godine bi se emisija štetnog CO2 mogla smanjiti i do sto milijuna tona, navodi se u priopćenju Saveza ekoloških udruga i Sindikata policije najmnogoljudnije njemačke savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije. Ankete čak pokazuju i da većina članova auto-moto kluba ADAC, najvećeg njemačkog udruženja vozača, više nije protiv novih ograničenja brzine. Taj cilj već je postao dio izbornih programa socijaldemokrata stranaka Ljevica i Zeleni. 

Katja Dörner iz stranke Zeleni gaji velika očekivanja od nove savezne vlade. Gradonačelnica Bonna želi slijediti primjer Španjolske i priključila se „Inicijativi gradova tempo 30“. Naime, osam velikih njemačkih gradova traži da ograničenje brzine na 30 km/h postane pravilo. Ali za to je potreban novi zakon. „Očekujemo da ćemo time imati manje emisija štetnih plinova i manje buke u gradovima", kaže Dörner za DW. „To je po meni odlučujući faktor, ali naravno važno je i pitanje sigurnosti prometa". 

Da izuzeci postanu pravilo 

 Iz svog ureda, na dvanaestom katu bonske gradske vijećnice, Katja Dörner gleda na kuće u nizu ispresijecane velikim prometnicama. Poput mnogih njemačkih gradova i Bonn je nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu izgrađen po mjeri automobila. Danas mnogi građani podnose zahtjeve za ograničenje brzine na 30 km/h u određenim ulicama, kaže gradonačelnica. „I po pravilu to ne možemo odobriti, jer nam savezni propisi to ne dozvoljavaju. Rado bismo to promijenili. Dakle da ograničenje od 30 km/h postane pravilo, a tamo gdje situacija to dozvoljava da omogućimo vožnju do 50 km/h. Do sada je grad mogao ograničiti brzinu na 30 km/h samo u manje prometnim ulicama ili tamo gdje su škole, vrtići ili starački domovi. 

 Potrebno još studija 

Transportno vozilo jedne keramičarske tvrtke se pokušava što brže probiti kroz gužvu. Iza njega je vozilo za dostavu paketa i kamion koji opskrbljuje supermarket. Nova ograničenja brzine u gradovima često kritiziraju kompanije čija vozila više puta dnevno prolaze kroz grad. A kakav je stav predstavnika privrede, Industrijske i trgovinske komore (IHK), kada je riječ o ograničenju brzine u Bonnu? 

„IHK je protiv paušalnog ograničenja brzine na 30 km/h širom zemlje, bez prethodnog ispitivanja“, kaže za DW direktor komore Stephan Wimmers. Prema njegovim riječima IHK je za to da se isprva načini studija koja bi pokazala kakvi bi bili efekti za čitavu mrežu i u kojoj mjeri bi to utjecalo na smanjenje buke, tijek prometa, gužve, uključujući i sporedne ulice, kao i na emisije štetnih plinova."  

I EU se pita 

Dosadašnje ocjene su bile različite. Iz Savezne službe za zaštitu okoliša smatraju da je do sada bilo premalo istraživanja. Međutim ona pokazuju da je postignut napredak kada je riječ o sigurnosti u prometu, smanjenju buke i zagađenju zraka, a da istodobno nije bilo većih ograničenja što se tiče mobilnosti.” 

Na Reutersstrasse, ulici s četiri trake, stanovnici su tijekom posljednjih godinu i pol dana mogli uočiti efekte novog ograničenja brzine. Desetljećima se po toj prometnoj bonskoj ulici moglo voziti 50 kmh, a onda se zbog prekoračenja granične vrijednosti za štetne tvari, koje propisuje EU, brzina morala ograničiti na 30 km/h. 

Nije sve nekada bilo bolje  

 „Bila je to dobra odluka za nas", kaže za DW Mechthild Hengst. Samo tri metra pločnika i jedan zid dijele njezinu dnevnu sobu od vozila koja tom ulicom svakodnevno prolaze. Umirovljenica tu živi četrdeset godina. „Ranije je bilo mnogo žešće“, kaže. 

Zbog zagađenja od automobila, prozori su i dalje stalno prljavi. Ali postalo je malo tiše. „I sada kada izađem na ulicu imam osjećaj da mogu prijeći ulicu, jer automobili više ne voze tako brzo. Osjećam se manje ugroženom.“ Ipak Hengst nije spremna da se izjasni za uvođenje ograničenja od 30 km/h u čitavom gradu. Boji se da bi to dovelo do većih gužvi. 

 Grad za pješake i bicikliste? 

U produžetku ulice je jedna prodavaonica bicikala. Sara Mohns je upravo ušla s kćerkom kako bi kupila novu kacigu. Kroz izlog gleda na raskrižje. „Kada ovo vidim izgleda mi kao da grad pripada automobilima", kaže. „Grad bi se morao početi vraćati pješacima i biciklistima. A ograničenje brzine na 30 km/h bila bi dobra promjena paradigme."