U čiji džep idu europski krediti?

Slobodanka Milošević suvlasnica je semberskog poduzeća d.o.o. "Milošević promet" koje postoji petnaest godina. Obrađuju stotinu hektara zemljišta, a osnovna djelatnost im je uzgoj goveda i proizvodnja mlijeka. Razvoj firme ogledao se u osiguravanju svih potrebnih certifikata i dostizanju europskih standarda u organskoj poljoprivredi.

Krediti za privilegirane

Zapelo je s kreditom Investicijsko-razvojne banke Republike Srpske (IRB RS). Za Deutsche Welle Slobodanka tvrdi da takve, najpovoljnije kredite mogu dobiti samo privilegirani, odnosno oni bliski vlasti. "Apliciramo za sredstva Europske investicijske banke (EIB). Nakon osam mjeseci držanja dokumentacije, obavijestili su nas da su sredstva potrošili. Međutim, ta informacija nije bila točna. Zloupotrebljen je službeni položaj, nama je projektna dokumentacija vraćena s obavještenjem da nema sredstava, dok su nakon tog dana sredstva dijeljena u visini od oko 47 milijuna konvertibilnih maraka."

Slobodanka se odlučila na žalbu kod EIB-a, čime je još jednom ukazala na ovakve probleme. Slučaj je prijavila organizaciji Transparency International BiH i Okružnom turiteljstvu u Banjaluci, gdje već godinu traje istraga po prijavi za korupciju i zlouporabu službenog položaja.

"To znači da su financirani ljudi koji su u strukturi vlasti, koji su vlasnici banaka, a ne privreda i poljoprivreda. Nije financirano otvaranje radnih mjesta, nego je vođena neka druga politika, a u tome ja nisam kompetentna, to bi trebali utvrditi istražitelji", kaže Slobodanka.

Upitno plasiranje velikih kredita

Investicijsko-razvojna banka RS osnovana je 2006. godine kao oslonac razvoja i pokretač investicija u ovom bosansko-hercegovačkom entitetu. Ivana Korajlić, glasnogovornica Transparency Internationala BiH sa sjedištem u Banjaluci, kaže da je ova organizacija i ranije upozoravala na netransparentno i upitno plasiranje velikih kredita IRB RS-a.

"Dobar dio sredstava je bio raspoređen za razvojne projekte, ali je sporan način na koji su se raspoređivali ti veliki krediti za pravne osobe, odnosno za tvrtke, za te, takozvane razvojne projekte. Jedan dio tih projekata nije nikada ni zaživio, na kraju krajeva. Samim tim se onda postavlja pitanje je li tu zloupotrebljena IRB RS da pojedinci iz vlasti zadovolje svoje interese", kaže Korajlić.

Također podsjeća da Europska banka obavlja kontrolu plasiranja sredstava koja u protekle dvije godine dolaze iz njezinih fondova. Kaže da se radi o strogim kriterijima, ali ne može predvidjeti ishod revizije koja je u tijeku.

Redovna kontrola

Zoran Popović, glasnogovornik IRB RS-a, kaže da se redovne revizije od strane poznatih svjetskih agencija podrazumijevaju u poslovanju ovakve institucije te da je revizija Europske investicijske banke predviđena ugovorom. "Mi radimo sa Svjetskom bankom više godina, a s EIB-om prvi put. Dakle, razlikuju se procedure. Ugovor sa EIB-om je predviđao da EIB ima pravo izvršiti reviziju projekta. On je angažirao revizijsku kuću iz Srbije koja je napravila reviziju i izvještaj dostavila EIB-u. To znači, EIB će, kada razmotri izvještaj, odlučiti o produžetku suradnje s nama", ističe Popović.

Politička podobnost

"Andrić grad" d.o.o. većinskog vlasnika Emira Kusturice krajem listopada ove godine dobio je kredit IRB-a u visini od 3,5 milijuna konvertibilnih maraka. Kredit je odobren iz Fonda za razvoj istočnog dijela RS-a.

Zdravko Krsmanović, bivši načelnik općine Foča, a sada jedan od lidera oporbe, kaže da je politička podobnost osnovni kriterij za dobijanje ovih kredita. To je, tvrdi on, u suprotnosti s principima koji važe u normalnom poslovnom svijetu. "Moje iskustvo koje je vezano za kredite IRB RS-a, dok sam bio načelnik općine i dok sam bio potpredsjednik Saveza općtina i gradova RS-a, jednostavno je takvo da nema nijednog valjanog kriterija na osnovu kojeg se ta sredstva dijele i raspoređuju. Čisto sumnjam da će se na osnovu naših propisa bilo kakav nalaz Europske banke koja je angažirala revizorsku kuću moći primijeniti na naš pravni sustav", ističe Krsmanović.