Turske igre dronova

„Nije me sramota reći da želimo kupiti bespilotne letjelice Bayraktar, ali želi ih cijeli svijet pa smo stali u red“, rekao je Aleksandar Vućić prilikom posljednjeg posjeta Recepa Tayyipa Erdoğana Beogradu. Srbijanski predsjednik je tada rekao „ako treba, platit ćemo stotine milijuna eura".

Ministar obrane BiH Zukan Helez upravo boravi u Turskoj, ali nije direktno odgovorio na pitanje DW-a, hoće li BiH od Ankare tražiti Bayraktare TB-2. „Želimo sve što može doprinijeti obrani BiH, a u fokusu su nam obrambeni sustavi“, kaže Helez. On dodaje da bi svaki ministar volio da njegova zemlja ima najmodernije naoružanje „uključujući najmodernije dronove".

Međutim, Bayraktare je prije Srbije i BiH dobilo Kosovo. „Kosovo je sada još sigurnije i ponosnije", naveo je kosovski premijer Albin Kurti kada su Kosovske sigurnosne snage (KSS) preuzele turske dronove. Nije poznato koliko su vlasti u Prištini izdvojile novca za pet bespilotnih letjelica, ali jedna košta oko tri milijuna eura, dok je cijena kontrolne postaje kojom se upravlja sa šest Bayraktara od 25 do 35 milijuna eura.

Oprezne kritike

I prije nego što su turski dronovi stigli na Kosovo, Aleksandar Vučić je rekao da će to utjecati na odnose Beograda i Ankare iako Srbija „izrazito poštuje Erdoğana“. „Ne samo da nemaju pravo prema međunarodnom pravu naoružavati nekoga tko nije država, ali vidite koliko ih je briga za međunarodno pravo“, rekao je Vućić. Turska, međutim, priznaje Kosovo kao neovisnu državu.

Isporukom Bayraktara KSS-u Ankara potvrđuje da će „čvrsto stajati iza Prištine“, kaže u komentaru za DW beogradski vojni analitičar Aleksandar Radić. „To je politička poruka da KSS ima saveznika“, kaže Radić. On napominje da je u sastavu KFOR-a i bataljun turske vojske i da će na jesen zapovjedništvo nad KFOR-om preuzeti turski general. „Očigledno se snažno podiže politički ulog službene Ankare na Balkanu", kaže sugovornik DW-a.

Trgovina bez američkog pristanka?

Kupovina turskih dronova mogla je biti obavljena i bez američkog odobrenja, smatra Radić. „Amerikanci nisu u prilici zabraniti nabavu naoružanja za KSS, ali preko instrumenata KFOR-a mogu kontrolirati letove, jer svaka aktivnost u zračnom prostoru Kosova mora se odobriti", napominje sugovornik DW-a.

Prema novom kosovskom zakonu KSS može nabavljati „svakovrsnu tehniku“, ali KFOR, držeći se starog zakona, ne dozvoljava nabavu ofenzivnih sustava. „Dronovi kao što je TB-2 nisu prepoznati kao ofenzivni sustavi i ne postoji zakonska prepreka za njihovu nabavu“, kaže Radić. Naime, dronovi nisu zrakoplovna oruđa poput ofenzivnih zrakoplova ili helikoptera, niti koriste klasično avio-streljivo.

Pantsir-S1 protiv Bayraktara TB-2

Ministar obrane Srbije Miloš Vučević ocjenjuje da se KSS naoružava „moćnim sustavima“ što je „kršenje“ Rezolucije 1.244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i Kumanovskog sporazuma“. „Osim dronova, dobili su i haubice, minobacače, protuoklopne sustave“, upozorava Vučević, uz konstataciju da se oružje KSS-a ipak ne može uspoređivati s potencijalima Vojske Srbije (VS). VS je prošle godine oborio komercijalni dron u blizini garnizona VS Raška, ali nije navedeno kome je dron pripadao.

Aleksandar Radić potvrđuje da su kosovski Bayraktari „ozbiljan izazov“ za VS, jer se mogu koristiti za granične izviđačke letove iz zračnog prostora koji je u nadležnosti KFOR-a. „U potencijalnom radikalnom scenariju postoji odgovor na taj dron –  Pantsir-S1E. Vojska Srbije ima jednu bateriju sa šest borbenih vozila tog topničko-raketnog sustava protuzračne obrane prilagođenog za borbu protiv dronova“, kaže Radić za DW.

Zapadnobalkanske države ne moraju čekati Zapad?

Srbija je PZO-sustave Pantsir-S1 kupila od Rusije, a ruski Pantsiri su u Ukrajini djelovali protiv Bayraktara TB-2. Radić kaže „efikasno“, ali vojni analitičar iz Sarajeva Nedžad Ahatović tvrdi da je ruska vojska Bayraktare „prizemljila“ prvenstveno elektronskim ometanjem. „Ne vjerujem da će Ruska Federacija u skorije vrijeme bilo kome otkriti tu tehnologiju“, kaže Ahatović.

Sarajevski vojni analitičar smatra da je Kosovo kupovinom turskih dronova „dobilo oružje od strateške važnosti za odvraćanje od agresije“. „To je poruka da i 'slabe' regionalne države mogu ojačati svoju poziciju neovisno o volji Zapada, što nije nužno usmjereno protiv zapadnih interesa“, kaže Ahatović za DW. A interes Zapada na Balkanu je, podsjeća Ahatović, odvraćanje od ruskog utjecaja.

Pomama za turskim dronom

Mnoge države spremne su izdvojiti milijune kako bi se domogle trenutno najtraženijeg borbenog drona – Bayraktara TB-2. Ahatović smatra da su turski dronovi potrebni i Oružanim snagama BiH. „Kao i na Kosovu, taktičke bespilotne letjelice bi i u BiH bile sredstvo za strateško odvraćanje od raznih oblika ugrožavanja sigurnosti, a za regiju bi najbolje bilo da turski Bayraktari istovremeno dođu u Srbiju i u BiH“, kaže sugovornik DW-a.

Zašto je Bayraktar toliko tražen? Turska bespilotna letjelica stekla je slavu na svim ratištima na kojima je upotrijebljena. Turci su je koristili još 2015. godine u pograničnim napadima (prema Siriji) na pripadnike Kurdske radničke stranke PKK koju je Ankara proglasila „terorističkom organizacijom“. Potom su djelovali i protiv terorista ISIL-a (tzv. Islamska država), ali i Asadove (Bashar al-Asad) vojske u Siriji. Bayraktari su, kako je o tome pisao i Jutarnji list u Hrvatskoj, pred Tripolijem porazili i „samoproglašenog“ maršala Kalifu Haftara iz Benghazija koji je na glavni grad Libije krenuo uz podršku ruskih plaćenika iz skupine Wagner.

Turska računa na globalno tržište i utjecaj

Bayraktari su se najbolje pokazali u posljednjem azerbajdžansko-armenskom ratu oko Gorskog Karabaha 2020. godine. „Kada je Azerbajdžan slomio otpor Armenije u Gorskom Karabahu, učinio je to uz pomoć Bayraktara koji su za 40 dana postigli ono za što se Azerbajdžan proteklih 30 godina borio na brdima planinske enklave“, kaže Ahatović.

Bayraktari su taktičke bespilotne letjelice koje mogu ostati u zraku od 26 do 34 sata. Pokreću ih benzinski motori s kojima mogu razviti brzinu od 220 km/h i nositi do 200 kg ubojitog tereta. „Njihova prednost je preciznost, ubojitost, brzi odgovor na potencijalne prijetnje i, što je najvažnije, neutraliziranje neprijateljske žive sile i materijalno-tehničkih sredstava uz minimalne vlastite gubitke“, kaže Ahatović. On napominje da je Turska svoje dronove razvila tek nakon što su zapadni saveznici odbili isporučiti Ankari tehnologiju s toga područja, uključujući moderne američke bespilotne letjelice Rapier.

Najmanje 15 država kupilo je turske dronove, a među njima su i neke članice NATO-a. Prva država NATO-a i Europske unije koja je nabavila Bayraktare je Poljska (24 letjelice). Prošle godine tri turska drona kupila je i Albanija. Najavljeno je i da će jedna tvornica za proizvodnju ovih letjelica do 2025. godine biti izgrađena u Ukrajini.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu