Turska: Vjerski radikali, prisilni brak i AKP

„Da nije normalno biti u braku sa šest godina, shvatila sam tek kada sam o tome istraživala na mobitelu." Ovo je, prema optužnici, prijavila mlada žena koja danas ima 24 godine. Kada je imala šest godina, otac ju je prisilio na brak s tada 29-godišnjim muškarcem.

Otac je utjecajan član turske zajednice Ismail Aga, kojoj pripada i njezin suprug. Sklopili su takozvani imamski brak, islamski brak pred imamom. U Turskoj ovaj brak nije zakonski priznat, ali ga mnogi Turci prakticiraju kao običaj uz građanski brak, prakticiraju ga muslimani ali i ljudi koji nisu vjernici. Kad je ova djevojka imala 18 godina, postala je i zakonski udana - par je u međuvremenu razveden.

Priča je dospjela u javnost nakon što je dotična žena podnijela prijavu, a novinar Timur Soykan o tome je izvijestio u ljevičarskom dnevniku BirGün. Muškarac je navodno imao seksualni kontakt s djevojčicom dok je još bila dijete, i također je počinio seksualno nasilje. U međuvremenu su pokrenute istrage protiv bivšeg supruga koji se tereti za "silovanje maloljetnice". U optužnici su i slike djevojčice u vjenčanici.

Pristaše vladajuće stranke AKP

Iako se u turskoj javnosti o ovoj temi raspravlja već danima, vladi u Ankari je trebalo nekoliko dana da se očituje. Glasnogovornik vladajuće stranke AKP općenito je kritizirao "zlostavljanje djece", ali nije spomenuo zajednicu Ismail Aga, koja na izborima podržava AKP.

Zajednica Ismail Aga slovi kao jedna od najvećih ortodoksnih sunitskih zajednica u Turskoj. Ona propovijeda protiv sekularizma, na čemu se izvorno temelji turski raison d'état. Ženske članice se moraju pokriti, a muškarci nositi bradu. Zajednica Ismail Aga ima vlastite škole Kurana i đačke domove. Osnovao ju je 1980. godine imam Mahmut Ustaosmanoglu, koji ju je potom vodio 42 godine. Kada je preminuo u lipnju ove godine, njegovom sprovodu nazočili su predsjednik Recep Tayyip Erdogan i nekoliko ministara AKP-a. Ustaosmanoglu je još za života održavao dobar odnos s Erdoganom, koji ga je nekoliko puta posjetio u zajednici u Istanbulu.

A njihov utjecaj primjetan je i izvan turskih granica: njemačke sigurnosne vlasti drže na oku zajednicu Ismail Aga, a Služba za zaštitu ustavnog poretka njemačke savezne zemlje Baden-Württemberg ih optužuje za "propagiranje sveobuhvatnog važenja šerijata".

Vjerske zajednice su u Turskoj zabranjene nakon osnutka Republike prije 100 godina. Tijekom proteklog desetljeća, međutim, one su ponovno uspostavljene ili su reaktivirane neke stare, koje su dobile novi zamah. Do prije 20 godina, prije početka vladavine AKP-a, to su bile male, utjecajne radikalne organizacije na rubu društva. Danas su pak utjecajniji nego ikad. Osobito desničarske političke stranke održavaju bliske veze s islamističkim zajednicama.

Umjesto Gülenovog pokreta zajednica Ismail Aga

Posebno utjecajna islamistička skupina bio je Gülenov pokret. Kolika je zapravo bila njihova društvena moć saznalo se tek nakon neuspješnog vojnog udara 2016., takoreći zaobilaznim putem: budući da je predsjednik Erdogan za pokušaj puča okrivio svog bivšeg bliskog saveznika Fethullaha Gülena i njegove pristaše i nakon toga ih smijenio na svim funkcijama. U ministarstvima, birokraciji i pravosuđu tada je odjednom nedostajalo više od 100.000 zaposlenika.

Godine 2007. Ilhan Cihaner, tadašnji glavni tužitelj u turskom gradu Erzincan, vodio je istragu o ovoj zajednici zbog sumnje u prijevare, nezakonito prikupljanje sredstava i ilegalnog podučavanja predškolske i osnovnoškolske djece. Vlada je zaustavila njegove napore i umjesto toga naložila hapšenja Cihanera i pokrenula istragu protiv njega.

Cihaner, sada saborski zastupnik oporbene CHP, u intervjuu za DW istaknuo je utjecaj ekstremističkih vjerskih zajednica. "Gülenov pokret kontrolirao je privredu, birokraciju, pravosuđe, pa čak i vojsku, iako nisu predstavljali ni dva ili tri posto turskog društva."

Prema istraživanju instituta za istraživanje javnog mnijenja Metropoll, samo 4,3 posto svih Turaka ima stalnu vezu s nekom vjerskom zajednicom. Politički, međutim, one igraju nesrazmjerno veliku ulogu.

Sociolog Ihsan Dagi s Tehničkog sveučilišta Bliskog istoka u Ankari, kaže da to ima veze i s činjenicom da se dobro reklamiraju i tako vješto (pre)uveličavaju svoju moć. "Tako povećavaju svoju sposobnost pregovaranja s političarima, pregovaraju na puno višoj razini nego što je ona zapravo utemeljena."

Zajednica Ismail Aga nije jedina među ovim ekstremno konzervativnih grupacijama. Postoji niz zajednica koje se natječu za utjecaj u politici i društvu.

Suradnja: Alican Uludag i Gülsen Solaker

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu