Turska kreativna statistika gospodarskog rasta

Pet posto porasta je tursko gospodarstvo ostvarilo u prvom kvartalu ove godine, službeno je objavio državni ured Turkstat. To je naravno odličan rezultat, toliko dobar da Gareth Jenkins zapravo ne zna - kako su turski državni statističari uopće mogli doći do njega.

Jenkins je ekonomski stručnjak koji za štokholmski Institute for Security and Development Policy radi u Istanbulu još od konca osamdesetih godina. U tom razdoblju je u Turskoj vidio već mnogo uspona i padova, ali o ovoj turskoj samohvali ne zna što da misli: "Prošlog prosinca je turski ured za statistiku odjednom promijenio način kako će mjeriti gospodarske pokazatelje. Tako je preko noći turskom gospodarstvu postalo mnogo bolje nego što su to vjerovali svi analitičari i stručnjaci. Mi zapravo još uvijek ne razumijemo kako Turci uopće računaju da dobiju onda tako dobre rezultate."

Vila i lijep pogled pomažu optimizmu

Direktor predstavništva njemačke vanjskotrgovinske komore AHK nema tako loše mišljenje. Tome svakako možda i pomaže što Jan Nöther sjedi u svom uredu u velebnoj staroj vili s velikim vrtom i prekrasnim pogledom na Bosporu i on radije polazi od pretpostavke da su turske državne statistike onda to što jesu: "Svakako se može pozdraviti promjena raspoloženja vezano na pozitivne rezultate u prvom kvartalu. U toj statistici se prije svega ističe značajno veći izvoz, ali i državne potpore infrastrukturnim i drugim projektima, kao i domaćoj potrošnji."

No kod gospodarskih pokazatelja se ponekad i iste brojke mogu posve drugačije tumačiti. Osobito kad je riječ o domaćoj potrošnji, Gareth Jenkins ne dvoji da je ona porasla, ali to tumači mjerom koja neće dugo trajati - i koja je povrh toga izuzetno opasna: "Vlada je posegnula za čitavim nizom kratkoročnih mjera. Na primjer, izdala je jamstva za bankovne kredite. Naravno da to na kratki rok potiče potrošnju. Ali već srednjoročno te kratkoročne mjere mogu imati izuzetno negativan učinak, na primjer ako ljudi više ne budu u mogućnosti otplaćivati svoje kredite."

"Investitore nije briga za demokraciju, ali jest za sigurnost"

Mogu li si Turci priuštiti posuđivanje novca? Ege Yazgan se smrkne kada mu postavimo to pitanje. Profesor ekonomije na sveučilištu Bilgi tumači: "U Turskoj vlada upravo nevjerojatno niska razina štednih uloga. A povrh toga su tu i golemi nedostaci u investicijama." Ali još i više ga brinu državni hvalospjevi o većem izvozu. Naravno, turska lira je u ovim političkim nemirima nakon pokušaja puča pa do razdoblja koje se obračunava izgubila gotovo trećinu svoje vrijednosti i moguće je da su jeftiniji turski proizvodi našli kupce.

Ali i to je možda tek bljesak pred tamu, jer je osobito u Europi, Turska izgubila svaki dobar glas kao pouzdani partner. A upravo je Europa "najvažnije izvozno tržište za Tursku i ima izuzetno značenje i kao tržište kapitala za ovu zemlju. Jer Turska je uvelike ovisna o inozemnim ulaganjima", kaže profesor Yazgan.

A upravo takvih ulaganja protekle godine nije bilo. Pokušaj puča, masovna uhićenja novinara, oporbe i navodnih neprijatelja - zbog svega toga se mnogim stranim ulagačima stanje u Turskoj čini previše nepredvidivo. "Jedva kojeg stranog investitora je briga za demokraciju i ljudska prava. Ali ih je itekako briga za gospodarsku stabilnosti i pravnu državu, jer svakako žele biti sigurni i da je njihov novac na sigurnom mjestu. Dobre godine su prošle i na dugi rok se one neće ponoviti", misli i stručnjak Gareth Jenkins.

Vjeruje onaj tko želi vjerovati...

Iz svog klimatiziranog ureda sa pogledom na sunčani Bospor, predstavnik njemačkog gospodarstva još uvijek misli kako ta nestabilna politička situacija neće imati veze s gospodarskim odnosima: "Već desetljećima postoji tijesna veza njemačkog i turskog gospodarstva. Političke okolnosti ovdje igraju manje važnu ulogu." Zato njemačko gospodarstvo, tvrdi Jan Nöther, gleda "optimistično u budućnost i polazi od toga da će se ovaj pozitivni trend još i stabilizirati tijekom godine".

U svakom slučaju, nisu samo stručnjaci koji žive i rade u Turskoj nesložni kamo ide gospodarstvo Turske i što treba misliti o zapravo golemom gospodarskom rastu pod Erdoganovim vodstvom kakvo se objavljuje. I Svjetska banka je na primjer donekle povjerovala u te statistike i poboljšala je procjene za Tursku. S druge strane, agencija za ocjenu kredibilnosti Moodys je Turskoj dala katastrofalnu ocjenu. Doduše, nakon objavljivanja ovih turskih statističkih "uspjeha" joj nije spustila kategoriju - samo zato jer se Turska već mjesecima tamo svrstava na sam rub junk-bonds, bezvrijednih ulaganja golemog rizika.