Turska: Egzil za članove kriminalnih klanova

Ministar unutarnjih poslova Sjeverne Rajne-Vestfalije Herbert Reul jasno kritizira suradnju s Turskom u borbi protiv kriminala: „Turska je jedno od najtežih područja", rekao je političar CDU-a u intervjuu za politički magazin ARD-a "report München” (Izvještaj München) i Istraživanje javnog servisa rbb (rbb24 Recherche). „Ne može gore nego što je sada.”

To se vidi, na primjer, u istragama o sumnjivim financijskim tijekovima nakon zločina pripadnika kriminalnih klanova koji idu u smjeru Turske. Nedostatak suradnje je „od velike pomoći klanskim strukturama", rekao je Reul. „Članovi klanova su podrijetlom iz te regije i tamo imaju partnere. To nam otežava istragu."

Zahtjevi za pravnu pomoć bez odgovora

Različite istražne procedure, u koje su uvid imali Izvještaj München i Istraživanje rbb24, pokazuju kako je plijen od zločina tih kriminalaca dospio u Tursku: preko takozvanih havala mreža - ilegalnih bankarskih sustava koji se temelje na povjerenju - ili skriven u automobilima na kopnenoj ruti preko Bugarske.

Pravosudni krugovi u Turskoj također izvještavaju o putnicima u avionima koji prenose gotovinu ispod gornje zakonske granice od 10.000 eura. U konkretnom slučaju, kaže se da su žene na ovaj način donijele velike svote novca u Tursku. Zatim su, kao prostitutke, redovito sudjelovale u seksualnim zabavama koje su organizirali kriminalci.

Ali, kada njemačke vlasti žele istražiti slučajeve pranja novca ili prijenosa imovine, stalno nailaze na ograničenja. Prema svjedočenjima više javnih tužitelja, zahtjevi za pružanjem pravne pomoći Turskoj uglavnom ostaju bez odgovora.

U ilegalu u Tursku

Pored toga, brojni kriminalci iz tursko-arapskih klanova, koji su traženi po međunarodnim potjernicama, otišli su u ilegalu u Tursku, gdje su nesmetano nastavili živjeti. Ovo uključuje jednog od najtraženijih kriminalaca u Njemačkoj godinama: Heisema Mirija. Njegov slučaj služi kao primjer. Tijekom više godina, 17 javnih tužilaštava izdalo je potjernice za čovjekom koji je djelovao pod brojnim pseudonimima u Njemačkoj.

On je osumnjičen da je 2009. godine u ime svoje obitelji počinio takozvano "ubojstvo iz časti” u Schwanewedeu kod Bremena. Nakon toga je nestao. Iako su ga istražitelji iz Donje Saske uočili u Turskoj prije deset godina, njegovo hapšenje od strane turske policije tri puta je propalo.

Bivši povjerenik za zločine kriminalnih klanova u Državnom uredu kriminalističke policije (LKA) Donje Saske, Thomas Ganz, ocijenio je policijsku suradnju s Turskom jednako lošom kao i ministar unutarnjih poslova Sjeverne Rajne-Vestfalije Reul: „Tamo na naše upite često ne dobivamo odgovore. Kada se jednom uspostave kontakti ili veze, istražni postupci se često odaju, ne prate se ili se ne shvaćaju ozbiljno", rekao je bivši istražitelj.

Kriminalci žele biti blizu politike

U intervjuima s Izvještajem München i Istraživanjem rbb24, turski pravosudni insajder, doušnik iz mreže klanova u Njemačkoj i njemački policijski krugovi izrazili su sumnju da su članovi kriminalnog klana povezani s turskom politikom.

U svom izvještaju o stanju zločina za koje se terete te klanove, Državna kriminalistička policija Donje Saske zabilježila je sastanak zamjenika predsjednika stranke turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i članova tursko-arapskog klana u Salzgitteru , od kojih su neki bili ozbiljni kriminalci – bilo je to 2017.

Članovi klana uvijek traže blizinu samog Erdogana, o čemu svjedoče fotografije Izvještaja München i Istraživanja rbb24. Na fotografiji pored Erdogana vidi se tako 73-godišnjeg Mohamed M., kojeg se u Njemačkoj smatra „duhovnim" vođom klana Miri. Donedavno, rođak Heisema Mirija, za kojim se tragalo godinama, bio je u lokalnom odboru AKP-a u lučkom gradu Mersinu. Miri je tu mogao nesmetano živjeti godinama. A svi potječu iz jednog sela u provinciji Mardin.

Milijuni eura opljačkani u Njemačkoj

S drugim kriminalcima iz svog klana, Miri je „ispleo" mrežu telefonskih prevaranata iz Turske. U telefonskom razgovoru se izdaju za policajce i uvjeravaju svoje žrtve da im povjere svoju ušteđevinu i novac na zaštitu.

Prema anketi u 16 ureda kriminalističke policije u njemačkim saveznim zemljama, Izvještaj München i Istraživanje rbb24 dolaze do podatka da ukupna šteta u prevari zvanoj „lažni policajac" iznosi najmanje 120 milijuna eura, radi se o barem 150.000 pokušaja manipulacije od 2020. godine u Njemačkoj.

13 godina nakon bijega, Miri je konačno uhapšen u Turskoj - kao šef bande prevaranata. Turske vlasti su zaplijenile imovinu vrijednu 30 milijuna eura. Prema informacijama iz pravnih krugova, Miri je, kako se navodi, pokušao utemeljiti razne kompanije preko članova svoje obitelji. Ostali članovi klana su za njega kupovali nekretnine.

Klanske veze s pljačkom

Udruženje državnih službi „Sigurnosna suradnja Ruhr, klanski kriminal" (Siko Ruhr) u Essenu analiziralo je ovu mrežu prevara. Rodna veza postala je vidljiva tek kroz opsežna istraživanja identiteta i podrijetla, jer postoje različita prezimena usprkos zajedničkom podrijetlu.

Stručnjakinja iz Ureda za migracije u Essenu razjasnila je ove veze. Iz sigurnosnih razloga se njezino ime ne navodi. „Važno je znati tko je s kim u srodstvu, tko ima kakve poslove s kime, tko su ti koji donose novac u inozemstvo, tko bi mogao biti dostupan ovdje kao fizičko lice za kupovinu nekretnina", opisuje ona svoj rad u intervjuu.

Tijekom medijskog istraživanja postala su vidljiva preklapanja s drugim procesima: postoje veze između telefonskih prevaranata iz klana Miri i slučaja Jasemin Gündogan, za koju se navodi da je ukrala više od osam milijuna eura iz kompanije za transport novca u Bremenu prije dvije godine.

Kažu da je jedan od njezinih pomagača u bijegu donio veliku količinu plijena od telefonskih prevaranata iz Njemačke u Tursku. Je li preko njega išao i put milijunskog plijena iz Bremena? Bez pomoći turskih vlasti, ovaj trag vodi u slijepu ulicu - kao što je to slučaj i s brojnim drugim zločinima.

Televizijski prilog o ovoj temi može se pogledati u online-arhivu ARD-a pod naslovom „Der Clan-Boss. Eine deutsch-türkische Verbrecherkarriere".

Autori: Oliver Mayer-Rüth (BR) i Olaf Sundermeyer (rbb)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu