Trumpovi planovi protiv uvoznika

Tu ima dobra poslovica koja kaže da se ništa ne jede tako vruće kao što se kuha (u ovom slučaju - u predizbornoj kampanji). Ali već u prvim danima je Donald Trump pokazao da će barem pokušati mnogo toga doista i provesti: već je potpisao dekret kojim SAD napušta Transpacifički trgovinski sporazum, a već razmišlja i o labavijim propisima za financijski i bankarski sektor. Uvijek iznova najavljuje i smanjivanje poreza američkim tvrtkama.

Doduše tu još nije ništa konkretno odlučeno, ali nešto od toga se već čulo prošle godine iz redova republikanaca. Drugim riječima, sve su to još spekulacije i nagađanja, ali u svijetu gospodarstva i novčanog poslovanja već uvelike rade analize, što bi ti koraci uzrokovali i koliko bi pogodili - ne na kraju i njemačke tvrtke.

"Border Adjustment Tax"

Makar se i od Trumpa često čulo kako želi podići carine za sve što se uvozi u SAD, procjene su da to vjerojatno neće biti carine u klasičnom smislu. Jer to bi značilo zakačiti se sa Svjetskom trgovinskom organizacijom i moguće tužbe drugih zemalja - a sukob sa WTO-om zapravo nije u interesu niti američkih tvrtki koje upravo preko te organizacije vrše pritisak na druge zemlje.

Ali jedan drugi prijedlog iz redova republikanaca je zato natjeralo financijske stručnjake da pažljivije slušaju: prijedlog da se smanji porez za poduzeća s 35 na 20%, ali da se obračunava na drugačiji način. Takav Border Tax Adjustment (prilagodba poreza nakon prelaska granice) znači da se više ne bi plaćao porez na dobit, nego na Cash Flow, promet u samom SAD-u.

Privrednicima će tu odmah biti jasno, što to znači. Teoretski, svi su ravnopravni jer se plaća porez na svu robu koja se prodaje u SAD-u, a ono što poduzeća privrede u inozemstvu, to se američke poreznike onda više ne tiče. Ali tako nastaje golema razlika između američkih proizvođača i uvoznika: proizvođači naravno tu mogu odbiti sve troškove proizvodnje, plaće i investicije, poluproizvode i sirovine koje kupuju u SAD-u i platiti porez samo na ostatak - dakle na dobit. Ali izvoznici to ne mogu, to znači da oni neće plaćati porez na dobit - nego na čitav promet!

Nije carina, ali jest carina

Analitičari istraživačkog odjela Deutsche Banka su sve to stavili na papir (naravno, danas se to stavlja u računalo) i izračunali da bi takav porez onda bio isto što i "obične" uvozne carine od 20% - samo što se ne bi tako zvale.

Naravno, takva intervencija na robnu razmjenu će neminovno utjecati na tečaj dolara. Ako se dolarima manje kupuje u svijetu, to znači da će njegova vrijednost narasti - i praktično poništiti sve prednosti stvorene takvim zakonima kojima se štiti američke proizvođače. Skup dolar će značiti da će uvozna roba biti jeftinija i da će se ipak isplatiti uvoziti, ali se neće moći izvoziti - i čitava priča počinje od početka.

Ali financijski stručnjaci Deutsche Banka su izračunali da će takve rošade skupo koštati američko gospodarstvo. Procjenjuju gubitak od 6% trenutnog američkog BDP-a i tu se pozivaju na izračune nezavisne američke Tax Foundation. Dakle ako Trumpove mjere čak i stvore neki gospodarski rast, njega će "progutati" ovaj gubitak u međunarodnoj razmjeni.

Oh Lord, won't you buy me a Mercedes Benz... 

Takve kalkulacije i analize pažljivo prate i njemački proizvođači koji izvoze u SAD. Oko 10% njemačkog izvoza ide u tu zemlju i ta roba će isprva Amerikancima biti skuplja. Najviše izvoze proizvođači automobila: obzirom da mnogi njemački proizvođači imaju pogone i u Americi, kalkulacija neće biti tako jednostavna, ali svakako će njemački automobili u SAD-u postati skuplji. 7% američkog uvoza je uvoz na primjer proizvoda zrakoplovne industrije i strojogradnje - opet nešto što pogađa Njemačku. Jer u strukturi njemačkog izvoza je 15% strojogradnja, a 12% su farmaceutski proizvodi.

Američka središnja banka je pak u svojim analizama vrlo optimistična: po njezinim procjenama, takav obračun poreza će u sljedećih tri godine dovesti do smanjenja uvoza od 4% i povećanje izvoza od 7% - drugim riječima, to će voditi značajnom smanjivanju američkog vanjskotrgovinskog deficita. Njemački stručnjaci ozbiljno sumnjaju u te procjene, upravo zbog promjene vrijednosti dolara.

Još jednom: sve su ovo još samo procjene i nagađanja nečega što se uopće ne zna, hoće li se dogoditi - i koje točno stope će biti. Ali i analitičari Deutsche Banka misle da će isprva doista doći do porasta američkog gospodarstva i onda se možda može dogoditi da domaća, dakle američka potražnja donekle kompenzira gubitak kojeg će pretrpjeti na svjetskom tržištu.

Automobili skuplji za 2.500 dolara

Utjeha njemačkim proizvođačima jest i što se mnogi strojevi kakve oni nude uopće ne proizvode u SAD-u. Čak i kod automobila će uvijek biti Amerikanaca koji ionako ne pitaju za cijenu i traže posebne izvedbe, ali osobito kod automobila tu računica nije jednostavna.

Trump je uvijek iznova upravo proizvođačima automobila prijetio da zatvore svoje pogone u inozemstvu i opet proizvode u Americi. Čak i ako se taj Border Tax Adjustment stvori samo za automobilsku industriju, kao i mnogi političari Trump ne želi niti znati da je kod automobila danas jedva važno gdje se on konačno montira. Važno je gdje se proizvode njegovi dijelovi i zbog svojevrsne međunarodne podjele rada, američki proizvođači u međuvremenu nemaju više niti kapacitete da proizvedu "100% američki" auto. Drugim riječima, čak i automobili američkih proizvođača bi takvim porezom postali skuplji - za oko 8%. A to je oko 2.500 dolara po automobilu što onda opet smanjuje razliku prema uvozu.

A onda su tu i pogoni "stranih" proizvođača u Americi. Njemački proizvođači će tu loše proći jer uglavnom tamo tek sklapaju vozila i njihovi troškovi će porasti: 16% kod Audija, 17% kod BMW-a i Daimlera, kod VW-a 18%. S druge strane japanska Honda i Toyota u Americi proizvode i mnoge dijelove, tako da će u nekim slučajevima bolje proći i od "američkih" tvrtki.

Fifty-fifty

Usprkos mogućem sporu s WTO-om, Trumpova omiljena tema su carine za robu iz Meksika. Tamo proizvode i njemački VW (i japanski Nissan) i takav dodatni trošak bi svakako opteretio njihove računice. Ali i američki proizvođači automobila uvoze mnoge dijelove iz Meksika i nije se stekao dojam da bi se htjeli odreći tamošnje povoljnije radne snage.

Hoće li onda Trump doista uvesti taj novi način obračunavanja poreza? Obzirom na hirovitost ovog američkog predsjednika su i procjene stručnjaka jedva bolje nego bacanje novčića: hoće ili neće? Stručnjaci misle da je vjerojatnost ipak nešto ispod 50%. Jer čak i ako ga donese, tu je onda još i američki Senat gdje će onda američki automobilski lobi, kao i uvijek u takvim prilikama, poslati svoje lobiste da objasne senatorima da to ipak nije dobro za njihovu saveznu državu. Trumpu se to sigurno neće svidjeti, ali to isto tako neće biti jedini sukob u koji će se upustiti...