Trump „provjerava“ carine na strane automobile

Američki predsjednik Donald Trump je i službeno naložio ministarstvu trgovine da provjeri mogućnost uvođenja carina na uvoz osobnih i teretnih automobila, kao i na dijelove za njih. Prva zadaća jest provjeriti, da li uvoz vozila predstavlja „opasnost za nacionalnu sigurnost Sjedinjenih Američkih Država", objavio je Trump u Washingtonu.

Američki predsjednik poziva na istragu temeljem članka 232. Ukaza o proširenju trgovine (Trade Expansion Act) iz 1962. jer on smatra kako su „ključne industrije kao što su automobili i dijelovi za automobile imaju odlučujuću ulogu u snazi naše nacije". No tu nije tek pitanje da li uvoz Mercedesa, BMW-a ili Porschea ugrožava nacionalnu sigurnost, nego ako je to razlog, onda američki predsjednik takve carine može nametnuti tek svojim ukazom bez suglasnosti zastupničkih tijela. Temeljem takve „nacionalne sigurnosti" je Trump nedavno proglasio i nametanje carina na uvoz čelika i aluminija.

Makar bi se to trebalo tek još „provjeriti", teško je vjerovati da se neće naći „dokaza" kako strani automobili potkopavaju nacionalnu sigurnost. Američki ministar trgovine Wilbur Ross tvrdi kako „ima dokaza" koji ukazuju da je uvoz automobila iz inozemstva desetljećima „potkopavao našu automobilsku industriju". Zato najavljuje „temeljitu, poštenu i transparentnu istragu" njegovog ministarstva „da li takav uvoz slabi našu industriju i utječe na nacionalnu sigurnost."

Ishod takve istrage je Trump na svoj tradicionalan način već najavio na Twitteru: „Ubrzo će stići velike vijesti za naše velike američke radnike automobila. Nakon mnogo desetljeća kada ste gubili svoja radna mjesta jer su odlazila u inozemstvo, čekali ste dovoljno dugo!"

List Wall Street Journal procjenjuje kako bi carine na uvoz automobila iznosile do 25%. Ukupan namet će svakako ovisiti u kojoj mjeri se pojedini modeli proizvode u samom SAD-u, a makar i američki proizvođači daju proizvoditi u inozemstvu, na taj način će to najviše pogoditi upravo europske i njemačke automobilske koncerne. Japanski i korejski proizvođači u svojim pogonima u SAD-u proizvode oko 70% vozila za tamošnje tržište, kod Europljana je to tek oko 30%. To će biti težak udarac europskim i njemačkim proizvođačima kojima je tržište SAD-a na drugom mjestu po važnosti u svijetu, odmah nakon Kine.

Borba protiv stranih automobila je svojevrsni "križarski pohod" ovog američkog predsjednika. „Ako EU želi još više povećati već ionako goleme namete i prepreke američkim kompanijama koje tamo posluju, jednostavno ćemo podići carine na njihove automobile koji slobodno teku u SAD. Čine nemogućim da naše automobile (i više od toga) tamo prodajemo. To je golema neravnoteža u trgovini!", pisao je Trump već ovog ožujka.

Naravno da i u Europi postoji određen broj „kauboja" koji maštaju o američkom automobilu, ali njihov broj doista nije velik: kada je riječ o Njemačkoj, prošle, 2017. godine, je oko milijun i 350 tisuća Amerikanaca kupilo Mercedes, BMW ili neko od vozila koncerna VW, makar tu treba reći i da je oko 800 tisuća tih vozila došlo iz pogona njemačkih koncerna u Alabami (Daimler), South Carolini (BMW) ili Tennesseeju (VW).

Obzirom na trenutno slabu vrijednost eura, američki proizvođači se doista muče naći barem nekog kupca u Njemačkoj za svoja vozila. 2017. je prvi put registrirano ravno 496 vozila marke Cadillac i 1.026 vozila marke Chevrolet gdje se barem može naći i vozilo s kojim još ima nade da se može naći parkirno mjesto u njemačkim gradovima. No i kada je riječ o potrošnji goriva i obradi, čak se i kod luksuznih američkih automobila mnogi neugodno iznenade kad sjednu u njih.

Konačno, i poznati voditelj britanske emisije o automobilima Jeremy Clarkson je u svojoj knjizi napisao: „Europljani će prije priznati da imaju spolnu bolest nego američki automobil." Američke carine na europske automobile će jedva tu nešto promijeniti, osim što će voditi novoj eskalaciji trgovinskih sukoba.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.