Trst i novi Svileni put
11. prosinca 2020Za Habsburšku monarhiju Trst je bio izlaz na more i kao najznačajnija luka izuzetno važan grad za ovaj dio Europe. Od 1719., kada je proglašen slobodnim trgovinskom zonom, Trst je postao važna točka za ostatak istočne Europe. Oko njega su se nakon Drugog svjetskog rata svađale Italija i Jugoslavija a kasnije, tijekom Hladnog rata, Trst se našao na periferiji i nestao je s globalne geostrateške karte. Važan je bio jedino stanovnicima Jugoslavije koji su u ovaj lučki grad odlazili po kavu i traperice.
No sada je očito nastupila neka nova zlatna era za sjevernotalijanski lučki grad. „Kako bi shvatili važnost ovog grada morate pogledati na zemljopisnu kartu“, kaže predsjednik Lučke uprave Trsta Zeno D’Agostino. Gospodarstvo istočne Europe bilježi snažan rast a do svih tih područja je lako doći od tršćanske luke“, nastavlja. Otkako je 2015. preuzeo ovu dužnost, luka se svakodnevno razvija velikom brzinom. D’Agostino je poznat u gradu, doživljava ga se kao simbol promjena u luci. „Željeznička pruga prema sjeveru, koja je dijelom izgrađena još za Austro-Ugarske, je velika prednost za Trst“, kaže lučki upravitelj.
Kraj izolacije?
Malo koje mjesto u ovom dijelu Europe ima toliku geostratešku važnost kao Trst. I to sve do dan danas. Trst se sada pokazao kao idealna važna stanica na novom pomorskom Svilenom putu. U ožujku 2019. Italija je s Kinom potpisala memorandum čime je prihvatila, kao jedina G7 zemlja, ulogu dijela novog Svilenog puta. Nakon toga je uslijedila kritika iz Bruxellesa koji na ovakve usamljene izlete prema Kini gleda s velikom skepsom.
Talijanska sinologica Giada Messetti objašnjava i zašto. „Ono što je u talijanskoj javnosti prodavano kao čisti komercijalni projekt je zapravo priznavanje projekta Svilenog puta od strane jedne članice EU-a i G7“, objašnjava Messetti. Ona u svojoj najnovijoj knjizi „Nella testa del Dragone“ („U glavi zmaja“) pokušava objasniti Kinu, gospodarski i kulturalno. „Kinezi su od samog početka planirali biti ono što su sada: vodeća svjetska ekonomska sila. Oni su slijedili ekonomski projekt i sada kada je njihova gospodarska moć tolika, jasno je da žele utjecati na svijet“, kaže Massetti.
Trst kao igračka međunarodne politike?
Međunarodna luka dubokog gaza u Trstu slovi kao najvažnija tankerska luka u Sredozemlju. U memorandumu se planira ulazak China Communications Construction Company (CCCC) u vlasničke strukture tršćanske luke. No za razliku od grčke luke Pirej, koja se od 2016. većinski nalazi u kineskim rukama, to s lukom u Trstu, kako uporno naglašava Lučka uprava Trsta, nije moguće.
Sporni sporazum između Kine i Italije do danas međutim nije polučio nikakve konkretne projekte. Devet mjeseci nakon posjeta kineskog predsjednika Xi Jinpinga u Rimu još uvijek vlada zatišje. No iza kulisa se već odavno pokreću poluge. „Zapravo već neko vrijeme pregovaramo s Kinezima“, kaže Francesco Parisi. Kao predsjednik uprave je zadužen za pronalazak novih partnera za nastavak projekta izgradnje novog multifunkcionalnog terminala u tršćanskoj luci. „Mi ne dajemo pod svaku cijenu prednost Kini kao trgovinskom partneru ali prihvaćamo činjenicu da je Kina kao čimbenik porasla i postala trgovinski partner broj jedan“, kaže Parisi.
Parisi je u logističkoj branši aktivan po cijelom svijetu. Njegova tvrtka je od osnutka 1807. dio povijesti grada. Parisi, koji obiteljsku tvrtku vodi kao pripadnik osme generacije naravno ne može ignorirati svađu između Washingtona i Pekinga. On je sam proživio vrijeme Hladnog rata i podjele. “No međunarodna trgovina može poslužiti kao most među kulturama i pomoći u očuvanju mira”, kaže Parisi.
Unosni poslovi vs. ljudska prava
Na tom pitanju se lome koplja: smije li se zarađivati na poslovima sa zemljama koje eklatantno krše ljudska prava? I kako se držati usred trenutnog trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine? Politički pritisak je velik i koji put i Trst preuzima odgovornost u ovom globalnom sukobu.
Krajem rujna je ipak objavljeno kako je za projekt gradnje luke pronađen jedan europski partner. “Hamburger Hafen und Logistik AG (HHLA) će preuzeti 50,01 posto novog multifunkcionalnog terminala u Trstu”, stoji u jednom kratkom priopćenju za tisak. Radi li se o čistoj poslovnoj odluci ili se, kao i uvijek kada je Trst u pitanju, radi i o geostrategiji?
Sinologica Giada Messetti priželjkuje jasniji i jedinstveniji stav Europe prema Kini. "Europa riskira da postane bojno polje u sukobu između SAD-a i Kine. No Europa bi mogla postati treći, ravnopravni akter u ovoj globalnoj areni i ja se nadam da će se to i dogoditi”, kaže Messetti. Za ostvarenje tog cilja je potrebna jedna jedinstvena europska logistika. Suradnja Hamburga i Trsta dobro povezanih željeznicom je možda prvi korak u tom smjeru.