Trijumf FPÖ - i što sad?

Nitko nije računao da će populistička Slobodarska stranka Austrije u prvom krugu predsjedničkih izbora u Austriji osvojiti tako golemu prednost. Austrijski mediji dan nakon izbora govore o "trijumfu" i "novoj političkoj eri". Kandidat FPÖ Norbert Hofer je u svakom slučaju favorit drugog izbornog koji se održava 22. svibnja. Vjeruje li u pobjedu? "Ništa nije nemoguće", kaže. "Rekao sam da neću mijenjati svoj kurs. I slijedeća četiri tjedna ću nastaviti ono što sam i do sad činio i jasno ću govoriti što namjeravam: ja neću potpisati Transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini TTIP, zalagat ću se za više neposredne demokracije i nadam se da će to dovesti do uspjeha."

Hofer ne isključuje niti da će, ako bude izabran za predsjednika Austrije, raspustiti trenutnu vladu. Posljedica bi mogla biti prijevremeni izbori jer su i ovlasti predsjednika države u Austriji kod formiranja izvršne vlade veće nego u Njemačkoj i mnogim drugim europskim zemljama. "Ja zastupam drugačiju politiku. Vjerujem da je Austrija zaslužila više od načela more of the same", rekao je Hofer. "Zapravo trebamo nove ideje i nove stranke koje će imati hrabrosti provesti reforme koje su već odavno potrebne i na koje je ukazala i državna revizija i da to konačno bude provedeno."

Počinjemo od nule

U drugom krugu protiv Hofera nastupa bivši predsjednik stranke Zelenih Alexander Van der Bellen. On smatra da nakon ovog izbornog kruga sve počinje od početka: "Iza nas je prvi krug i za razliku od slaloma u skijanju, rezultati prvog kruga se ne prenose u drugi. To znači da obojica stojimo na početku i ja smatram da imam bolje šanse da u drugom krugu budem pobjednik."

Za Van den Bellena je sad presudno da razliku prema Hoferu nadoknadi glasovima birača poraženih kandidata i stranaka. Pitanje jest da li će njegovim zagovaranjem otvorene politike prema izbjeglicama osvojiti glasove većine birača Austrije. "Ta politika je zajamčena poveljama o ljudskim pravima kakve propisuju međunarodne konvencije i koji stoji i u Ustavu Austrije", kaže Van der Bellen. "Za to se zalažu svi od Pape pa na dalje, kardinal i predsjednik Caritasa i predsjednik Katoličke akcije. To nisu naivčine."

Kriza stranaka vladajuće koalicije

Van den Bellen je također sklon intervenirati u formiranje austrijske vlade pa je tako najavio da kao predsjednik neće prihvatiti kancelara koji bi bio iz stranke FPÖ čak i ako ta stranka osvoji najviše glasova na budućim izborima. Kao obrazloženje navodi izjave predsjednika Slobodarske stranke Heinz-Christian Strachea koje smatra "jednostavno previše neprijateljska prema Europi."

Austriju očito čeka izbor kojom bi se trebao odrediti novi smjer kojom ta država treba ići. To znači da su i čelnici stranaka vladajuće koalicije, Socijaldemokrata SPÖ i Narodnjaka ÖVP pod golemim pritiskom nakon debakla njihovih kandidata. Jer to je prvi put nakon 1945. da njihovi kandidati za predsjednika nisu uspjeli ući u drugi izborni krug i pored Hofera i Van der Bellena ih je prestigla čak i neovisna kandidatkinja Irmhard Griss. Kandidati SPÖ i ÖVP su osvojili jedva nešto preko desetak postotaka.

Socijaldemokrat i kancelar Werner Faymann ipak naglašava kako "ne razmišlja" o ostavci i kako namjerava voditi vladu sve do redovitih izbora 2018. Njegov koalicijski partner iz Narodne stranke i vice-kancelar Reinhold Mitterlehner također je izložen pritisku i iz vlastite stranke gdje se čuju zahtjevi da napusti položaj predsjednika ÖVP. Čulo se već i da na to mjesto treba doći mladi austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz. U svakom slučaju, samo dan nakon ovih izbora na Austrijskoj političkoj pozornici jedva da još išta stoji kao što je prije bilo.