Tri četvrtine Nijemaca za Kamalu Harris

U roku od nekoliko tjedana došlo je do značajne promjene na političkoj sceni SAD-a. Predsjednik Joe Biden odustao je od ponovne kandidature, a njegova potpredsjednica Kamala Harris ulazi u predizbornu utrku za Demokratsku stranku i stječe prednost u odnosu na republikanskog protukandidata, bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.

U redovitom mjesečnom istraživanju javnog mnijenja „Njemački trend“ (Deutschlandtrend), koje je za javni servis ARD između 5. i 7. kolovoza provela agencija Infratest-Dimap, 77 posto ispitanih građana Njemačke podržalo bi izbor Kamale Harris za predsjednicu Sjedinjenih Američkih Država. Za Trumpa se izjasnilo samo 10 posto.

Još u srpnju, kada je demokratski kandidat bio sadašnji američki predsjednik Joe Biden, 28 posto ispitanika je vjerovalo da bi bilo dobro kada bi on dobio još jedan mandat. A 59 posto je smatralo da ni Trump niti Biden nisu pogodni za predsjedničku dužnost.

Većina ne podržava izraelsku politiku u ovom ratu

Na Bliskom istoku prijeti eskalacija i prerastanje trenutnog rata u Pojasu Gaze u sukob između Irana i Izraela. Povod je ubojstvo Ismaila Haniyeha, vođe islamističke terorističke skupine Hamas, koji je poginuo u napadu za vrijeme posjeta Iranu. Mnogi analitičari smatraju da je Izrael odgovoran za taj napad.

Većina ispitanika smatra da izraelska vlada pretjeruje s akcijama nakon terorističkog napada Hamasa od 7. listopada prošle godine: 57 posto ispitanika slaže se s tom tvrdnjom, što je sedam posto više nego u srpnju. Samo 21 posto smatra da je politika Izraela u ovom ratu odgovarajuća.

Velika većina također je protiv vojne podrške Izraelu u slučaju napada Irana. Samo 19 posto ispitanika se izjasnilo za podršku, dok je 68 posto protiv.

Uoči pokrajinskih izbora

U Njemačkoj je ojačala desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD). Prvog rujna će se u saveznim pokrajinama Saska i Tiringija održati izbori za nove pokrajinske parlamente, dok će u Brandenburgu izbori biti održani 22. rujna. U tim pokrajinama AfD prema anketama ima podršku između 24 i 31 posto birača.

Treba li ta djelomično ekstremno desna stranka sudjelovati u vladi nakon izbora? U istočnim njemačkim pokrajinama, dakle tamo gdje se izbori održavaju u rujnu, 33 posto ispitanika smatra da je to ispravno, dok u cijeloj Njemačkoj tako misli 25 posto ispitanika. U istočnim njemačkim pokrajinama 60 posto ispitanika smatra da sudjelovanje AfD-a u vladi ne bi bilo ispravno.

Velik broj građana nezadovoljan vladom

Savezna njemačka vlada na čelu s Olafom Scholzom i dalje loše kotira među ispitanicima. Koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a i dalje se spori oko državnog proračuna, građane živciraju prespora digitalizacija, polarizacije u društvu i inflacija. To se odražava na odgovor na pitanje koju bi stranku građani izabrali da se ove nedjelje održavaju izbori.

Najviše ispitanika bi glasalo za demokršćane (CDU/CSU) – 32 posto. Na drugom mjestu je AfD sa 16 posto, na trećem SPD s 15 posto. Slijede Zeleni s 12 posto, Savez Sare Wagenknecht (BSW) s 9 posto i FDP s pet posto. „Ostali“ bi dobili glas 11 posto ispitanika.

A kada se postavi pitanje zadovoljstva radom vlade, 42 posto ispitanih je malo zadovoljno, a 37 posto uopće nije. Samo 20 posto ispitanika smatra da je vlada dobra ili vrlo dobra.

Dakle, nešto više od 13 mjeseci prije sljedećih saveznih parlamentarnih izbora moralo bi se dogoditi puno toga da bi tzv. semaforska koalicija ponovno osvojila većinu.

Ovaj članak je izvorno objavljen na njemačkom jeziku