Tri četvrtine građana RS-a odobrava napade na novinare

Međunarodni je dan slobode medija (3. svibnja) i to je prilika da novinari još jednom ukažu na uvjete u kojima rade, a koji nisu dobri. Posebno kada je riječ o Bosni i Hercegovini, gdje se posljednjih mjeseci dogodilo nekoliko napada na novinare, a kao šlag na tortu usvojen je nacrt izmjena Kaznenog zakona u Republici Srpskoj, koji se odnosi na kriminalizaciju klevete.

Novinarka iz Banjaluke Ljiljana Smiljanić podsjeća da se već godina govori o pritiscima, napadima, cenzuri, autocenzuri, financijskim problemima, a da je sve to sada zabetonirala i namjera vlade Republike Srpske da kriminalizira klevetu i uvredu.

Licemjerne politike

„Nadala sam se da će odustati od te namjere nakon što smo i vladi i zastupnicima pojasnili zašto je to loše rješenje. Još jednom ponavljam da, ako ovakav Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona postane Prijedlog i na kraju stupi na snagu, tek onda će da `procvjetaju` anonimni portali, širenje lažnih vijesti, govora mržnje, a nitko neće odgovarati za to kao ni do sada“, naglašava Smiljanić, ističući da nitko ne bježi od odgovornosti za napisanu ili izgovorenu riječ. Osim političara.

„Mediji su svakako jedan od najvažnijih stupova svakog demokratskog društva i zbog toga je važno da se u svom profesionalnom radu rukovode pravim vrijednostima, te da javnosti pruže objektivnu i pouzdanu informaciju“, navedeno je između ostalog povodom Međunarodnog dana slobode medija u čestitki predsjednika RS-a Milorada Dodika, koji je samo nekoliko mjeseci ranije pokrenuo pitanje kriminalizacije klevete kroz nacrt izmjena Krivičnog zakona, koji je trenutno u javnoj raspravi.

Dok Dodik poručuje da sloboda ne smije biti zloupotrijebljena kako bi se u javnosti plasirale neistine i neutemeljene informacije, medijski radnici se slažu da javni prostor jest zatrovan, ali da će kriminalizacija klevete izazvati samo suprotan efekt, stvarajući novi model za širenje laži.

Iako prema istraživanju građani BiH i dalje najviše vjeruju medijima, nakon čega ih prate vjerske zajednice i nevladin sektor, opada postotak ispitanika koji su zadovoljni radom medija i novinara.

(Ne)ovisni mediji

U istraživanju „Medijske slobode u BiH u 2023. godini", koje je provelo Udruženje BH novinari i Zaklada Friedricha Eberta, najveći broj ispitanika smatra da je sloboda medija djelomično prisutna ili uopće nije. Da je kriminalizacije klevete kao i niz brutalnih napada na novinare u Banjaluci utjecao na slobodu medija, smatra nešto više od polovice ispitanika u BiH.

„Nešto više od polovice građana BiH smatra da je politička ovisnost osnovna prepreka u radu medija u BiH, a slijede opća politička klima i financijska ovisnost“, jedan je od zaključaka istraživanja.

U tom kontekstu treba tražiti i odgovor na pitanje, postoje li danas neovisni mediji i jesu li dosadašnje definicije zanata i profesije o neovisnom novinarstvu, dalje primjenjive. Komunikolog Mladen Bubonjić smatra da neovisni mediji u biti ne postoje. Ostala je još poneka riječ slobode u pojedinim medijima koji se mogu oduprijeti egzistencijalnoj uvjetovanosti, bilo iz proračuna, od oglašivača ili vlasnika medija.

„Ako zanemarimo u izvjesnoj mjeri pesimistički pogled na položaj medija, ipak postoje mediji koji su svojim kritičkim osvrtom na društveno-političku realnost bliži idealu neovisnih medija. Njih svako društvo treba njegovati i poticati u beskompromisnom odnosu prema moćnicima. Pitanje je samo koliko mogu izdržati“, kaže Bubonjić, objašnjavajući i bit problema danas gdje je ozbiljno i odgovorno novinarstvo, u eri postistine, relativizirano.

Vojska slobodnih strijelaca

„Mediji koji šire trivijalan i senzacionalistički sadržaj uspjeli su poput njihovih miljenika i populista, ne da građane uvjere u nešto, nego da ih navedu da sumnjaju u sve. Na taj način se poluistine, nerijetko i čiste laži, veoma lako pronose i dopiru do šireg kruga ljudi“, kaže Bubonjić, upozorivši da se profesionalni mediji u takvoj krizi povjerenja teško mogu izboriti sa sadržajem koji je neprovjeren i koji širi vojska „slobodnih strijelaca" bez ikakve odgovornosti.

Možda je upravo zbog te vojske neprofesionalnih, ali dobro plaćenih strijelaca, raspoloženje javnosti prema medijima i novinarima najgore do sada. Istraživanje je pokazalo poražavajuće rezultate koji su svake godine sve lošiji. Podatak da tri četvrtine građana RS-a odobrava napad na novinare pokazuje da je politička klima i stavljanje meta na čelo novinarima otvorila sezonu lova na neovisno novinarstvo.

„Svaki četvrti ispitanik u BiH smatra da napad na novinara može biti opravdan, što je za 16 posto više u odnosu na rezultat dobiven 2022. godine. To misli 74 posto stanovnika Republike Srpske", navodi se u istraživanju.

Tijekom istraživanja Narodna skupština RS-a usvojila je Nacrt izmjena Kaznenog zakona, a u istom razdoblju oštećena su i vozila dva banjalučka novinara, od kojih je jedan dobio status osumnjičene osobe. Također je najavljen i Zakon o nevladinim organizacijama, kojim se predviđa uvođenje pojma „strani agent" i Zakona o LGBT osobama.

Zakonski kaos za anonimne medije

Smiljanić ne spori kritike na rad novina i medija, kao i da je medijski prostor zatrovan, ali upozorava da ništa od toga neće poboljšati izmjene Kaznenog zakona.

„Potrebno je ozbiljno pristupiti izradi seta medijskih zakona, urediti tu oblast i naročito portale. Educirati javnost kako da prepozna lažnu vijest ili bar da preispituje ono što pročita. Znam da to ne bi odgovaralo političarima, jer mnogi od njih upravo stoje iza anonimnih portala ili ih financiraju“, kaže Smiljanić, bez optimizma za bolji položaj novinara u vremenu koje dolazi. 

„Treba razgovarati i o eventualnim izmjenama Zakona o zaštiti od klevete. To je ogroman posao i sigurno je da treba vremena za sve to, ali će dati mnogo bolje rezultate. Ako ne bude ozbiljnog pristupa za rješavanje problema koji zaista postoji, plašim se i da pomislim šta nas sve čeka do sljedećeg 3. svibnja“, zaključuje Smiljanić.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu