Tri lekcije iz Charlottesvillea

Mržnja i nasilje, koje su otvoreno pokazivali sudionici jednog ekstremističkog skupa u američkom Charlottesvilleu, pri čemu je jedna osoba ubijena, izazvali su zgražanje u zemlji i svijetu -  posebno u kombinaciji s neadekvatnim, sporim i nepromišljenim odgovorom američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Za znanstvenike koji proučavaju desni ekstremizam u SAD-u izljevi rasizma, mržnje i nasilja u Charlottesvilleu nisu sami po sebi bili nešto što je neuobičajeno, izjavio je Cas Mudde, politolog sa Sveučilišta Georgia koji se fokusirao na krajnju desnicu u SAD-u i Europi.

Potencijal za nasilje je, načelno gledajući, velik, što pokazuju još prosvjedi od ožujka u Charlottesvilleu pod nazivom "Ujedinite desnicu", posebno nakon konfrontacije ekstremno desničarski nastrojenih članova udruženja s militantnim ljevičarskim oporbenim skupinama", pojašnjava Cas Mudde.

"Analize temeljene na informacijama Američke banke podataka o kriminalnim djelima ekstremista "United States Extremist Crime Database" pokazuju da su u posljednjih 25 godina u SAD-u  stotine ljudi ubijene od strane ekstremno desničarskih skupina u čijem sastavu  su i "Nadmoćni bijelci”, kaže Jeff Gruenewald, istražitelj Nacionalnog konzorcija za proučavanje terorizma i odgovora na terorizam koji je na Sveučilištu Indiana sudjelovao u izradi studije o ekstremno-desničarskom nasilju.

Nisu novi ni pokušaji, kako tvrde znanstvenici, da se ujedine različite skupine ekstremno-desničarskog spektra. Pa ipak, kako argumentiraju stručnjaci, postoje tri važna aspekta koji Charlottesville izdvajaju od drugih incidenata ili prakticiranja nasilja na ekstremno-desničarskim skupovima.

Privlačni segmenti

Kao prvo, za razliku od prethodnih pokušaja ujedinjenja ekstremne desnice, skup u Charlottesvilleu uspješno je privukao različite segmente desničarskog pokreta. "Pojavio se cijeli desni spektar, mada nije uobičajeno da se u SAD-u  zajedno pojave neonacisti, Identitetski pokret i klansmeni (pripadnici Ku Klux Klana, op. ur.)," kaže Mudd. "Veličina prosvjeda i prijavljeni predstavnici različitih skupina krajnje ekstremne desnice čine ovaj skup jedinstvenim", dodaje Gruenewald.

Automobil kao oružje

Drugo, očigledna upotreba automobila kao sredstva za izazivanje nasilja u Charlottesvilleu potpuna je novina. "Nadmoćni bijelci u SAD-u su se tradicionalno oslanjali na vatreno oružje i druge vrste konvencionalnog oružja kako bi izazvali smrtne slučajeve. Korištenje automobila za ubilački napad je stoga novo", kaže Gruenewald.

Spor predsjednikov odgovor na nasilje

I treće, problematičan je spor odgovor predsjednika Trumpa na nasilje i činjenica da je izostala brza reakcija u kojoj bi on izdvojio i osudio izljeve rasizma i ekstremizma desničara u Charlottesvilleu.

U svojoj prvoj izjavi u vezi sa Charlottesvilleom Trump je osudio neugodnosti i mržnju "sa svih strana".  Nakon opaski i propusta da eksplicitno osudi rasizam i desničarski ekstremizam i oštrih kritika na račun Trumpa, koje su stigle čak i od njegovih republikanaca, Bijela kuća je sljedećeg dana objavila kratki statement u kojem stoji da su opaske predsjednika "što se podrazumijeva" uključivale osudu fanatizma uključujući i osudu ekstremne desnice, iako ta riječ nije eksplicitno spomenuta.

Nakon što kritike nisu prestale, predsjednik Trump je u ponedjeljak konačno objavio statement, u kojem je eksplicitno osudio rasizam i ekstremnu desnicu, ali tek nakon što je pohvalio stanje u kojem se nalazi američka ekonomija kao i njegovu vlastitu zaslugu i ulogu u tome.

Značajna pauza

"To je predsjednik, koji inače daje odgovore u roku od nekoliko sekundi, služeći se vrlo jasnim jezikom, a sada mu je trebala vječnost da to uradi", kaže Mudde. I to što on nije odmah jasno odgovorio, čini slučaj Charlottesville jedinstvenim, dodaje on.

"Mnogi ljudi misle da je Trump pokazao simpatiju s ekstremnom desnicom", ističe Mudde. "Ja ne mislim da se Trump identificirao s nečim ili nekom skupinom, a definitivno ne s neonacistima ili s Ligom juga, za koju vjerojatno nikada ranije nije ni čuo."

"Ali način na koji se Trump oglasio pokazuje da ga to što se događalo nije dirnulo ili pokrenulo", kaže Mudde. "I to je karakteristično kada se radi o čovjeku kojeg sve i svašta može lako izazvati. Bilo kakav vid napada od strane nekog migranta ili muslimana ili nasilje u okruženju u kojem žive crnci prouzrokovali bi u roku od nekoliko sekundi njegov post na Twitteru. Za Mudda sa Sveučilišta Georgia to što Trump tvita ili u ovom slučaju ne tvita nije strategija, koju su osmislili njegovi savjetnici ili on sam, već  je to jasno i glasno osobnost Donalda Trumpa.

"Napad u Charlottesvilleu ga nije pokrenuo da odmah reagira i mislim da to mnogo govori", kaže Mudd i dodaje: "To pokazuje da je Trump neosjetljiv prema rasizmu, što je bilo očigledno još u predizbornoj kampanji, kada je retvitao očito rasističke sadržaje."

Predstavnici krajnje desnice u Bijeloj kući 

Za Petera Simija sa Sveučilišta Chapman, koji proučava pojave ekstremizma, predsjednikovo oklijevanje da oštro osudi ekstremnu desnicu moglo bi imati veze s činjenicom da za Trumpa na različitim poslovima u Bijeloj kući radi nekoliko osoba s desno ekstremne scene. "Ne mislim da previše pretjerujem kada kažem da bi to s tim moglo imati veze."

Štoviše, "Trump je u predizbornoj kampanji podržao takve birače i oni su mu sada uzvratili uslugu, podržavajući ga kao nijednu drugu 'mainstream' političku figuru, koju sam ja proučavao i promatrao u posljednjih 20 godina."

"Zbog toga predsjednik Trump snosi moralnu, a ne zakonsku odgovornost za ohrabrivanje ekstremne desnice u SAD-u", smatra Mudd. Trumpova predizborna kampanja, primjećuje Mudd, nije bila samo jako fokusirana na identitet i viktimizaciju bijelaca, potičući kod dijela birača takve osjećaje, već je on propustio da se jasno distancira od bijelaca-nacionalista. "Posljedica toga je da se te grupe osjećaju ohrabrene jer smatraju da imaju prijatelja u Bijeloj kući."

Trumpova zakašnjela osuda izgreda ekstremne desnice neće promijeniti njihovo mišljenje o njemu. "Osudu su svi očekivali, uključujući i desničare, koji na to gledaju kao na stratešku odluku Trumpa, koju je on izgovorio jer je to morao iz političkih razloga, a ne zato što vjeruje u to i što tako misli", rekao je Mudde.