Trgovinski rat SAD-a i Kine: zašto je Biden podigao ulog?

Što je Bidenova administracija objavila?

U potezu koji će vjerojatno potaknuti trgovinske sporove između dva najveća svjetska gospodarstva Bidenova administracija je u utorak objavila da uvodi stroža ograničenja za kineski uvoz vrijedan 18 milijardi dolara (16,67 milijardi eura).

Sjedinjene Američke Države će povećati carine u pojedinim sektorima, pri čemu će kineska električna vozila snositi najveći teret povećanja: sa sadašnjih 27,5 na 102,5 posto.

Nove mjere su također usmjerene na druge tehnologije, uključujući baterije, solarne panele, čelik i aluminij. Namet će porasti sa 7,5 na 25 posto na baterije s litijem, s nula na 25 posto na kritične minerale, s 25 na 50 posto na solarne panele i s 25 na 50 posto na poluvodiče.

Joe Biden je ranije najavio nove carine na čelik i aluminij, koje će porasti na 25 posto na neke proizvode koji sada imaju stopu od 7,5 posto ili na njih uopće nema carine.

Akcija ima za cilj da potakne Kinu na „uklanjanje njezine nepoštene trgovinske prakse u vezi s transferom tehnologije, intelektualnim vlasništvom i inovacijama", navodi se u priopćenju Bijele kuće.

Carinska stopa na vozila ima za cilj zaštitu američkog tržišta od potencijalne poplave kineskih automobila koja bi mogla negativno utjecati na osjetljivu automobilsku industriju.

Bidenov tim je pomno finalizirao mjere, usklađujući potrebu za protekcionizmom s razmatranjem održivog gospodarskog rasta.

Nove carinske stope stupaju na snagu 90 dana nakon od ovog utorka (14.5.). U tom razdoblju će se pažljivo pratiti reakcije Kine.

Koliko će mjere biti efikasne?

Kineska električna vozila su postojećim carinama praktično bila isključena s američkog tržišta prije nekoliko godina, dok kineske solarne kompanije uglavnom izvoze u SAD iz inozemstva, izbjegavajući tako slična ograničenja.

Bidenova administracija je „fokusirana na sektore od dugotrajne skrbi", rekla je Greta Peisch iz odvjetničkog ureda LLP. Ona je do siječnja bila glavna odvjetnica Ureda predstavnika Sjedinjenih Država za trgovinu.

Washington ima za cilj zaštitu ključnih američkih proizvodnih sektora poput električnih vozila, baterija i solarnih panela od uvoza iz Kine, što bi moglo poremetiti osjetljive industrije i potkopati gospodarske interese SAD-a.

Kina poriče nepoštenu trgovinsku praksu

Kao odgovor na te mjere kinesko Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u utorak da se Peking „protivi jednostranom povećanju carina jer je to u suprotnosti s pravilima Svjetske trgovinske organizacije (STO)".

Kineski ministar trgovine Wang Wentao je u travnju rekao da do brzog rasta tvrtki za proizvodnju električnih automobila u Kini nije bio došlo zbog državnih subvencija, već zbog „stalnih inovacija". Američke i europske tvrdnje o narušavanju tržišta kroz državne subvencije i višak kapaciteta su neutemeljene, rekao je on i pripisao kinesku prednost na polju električnih vozila „dobro uspostavljenom sustavu lanca snabdijevanja i tržišnoj konkurenciji".

Wang je to rekao 7. travnja, na okruglom stolu u Parizu s predstavnicima više od 10 kineskih tvrtki, uključujući proizvođače električnih vozila Geely i BYD, kao i proizvođača baterija za električna vozila CATL. Ta diskusija je, između ostalog, bila je usmjerena na antisubvencijsku istragu Europske unije o uvozu električnih vozila iz Kine.

Što radi Europska unija?

Europska unija je, nakon značajnog povećanja uvoza, u listopadu pokrenula istragu da bi utvrdila treba li uvesti carine na uvoz električnih vozila iz Kine „kako bi se smanjio utjecaj kineskih državnih subvencija i izjednačili uvjeti za igru".

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je u rujnu da je „globalno tržište preplavljeno jeftinijim električnim vozilima” i da se cijene „umjetno održavaju niskima” pomoću „ogromnih državnih subvencija”.

Koristeći svoj najnoviji alat za konkurentnost, Uredbu o stranim subvencijama (FSR), EU istraga oko plasmana kineskih električnih vozila predstavlja značajno odstupanje od tradicionalnih mjera zaštite trgovine. Istraga se fokusira na utvrđivanje jesu li kineski proizvođači dobili domaće subvencije i štete li takve subvencije proizvođačima automobila u EU-u.

Ako se potvrdi štetnost, Komisija će uvesti veće uvozne carine na kineska električna vozila — trenutno između 10 i 20 posto — da bi ublažila štetne učinke za europsku industriju.

Šefovi njemačkih proizvođača automobila BMW i Volkswagen (VW) smatraju da ne treba nametati uvozne carine na kineska električna vozila, rekavši da bi takav potez nanio štetu proizvođačima automobila koji dio vozila proizvode u Kini, naštetio planovima EU-a za zelenu tranziciju i riskirao odmazdu Pekinga.

Generalni direktor BMW-a Oliver Zipse je naglasio: „Ne mislimo da je našoj industriji potrebna zaštita.”

Njemački proizvođači automobila, uključujući Mercedes-Benz, u velikoj mjeri se oslanjaju na prihode s kineskog tržišta.

Trumpov povratak i odnosi između SAD-a i Kine

Najnovija američka povećanja carina na kineski uvoz dolaze u jeku predizborne kampanje za predsjedničke izbore 2024. godine, gdje se Biden nastoji razlikovati u svom pristupu od njegovog prethodnika Donalda Trumpa.

Inače, Trump razmišlja o još znatnijem povećanju carina za koje sadašnja administracija smatra da ide predaleko. Na jednom predizbornom skupu Trump se zalagao za još veće carine na kinesku robu.

„On [Biden] kaže da će uvesti 100% carinu na sva kineska električna vozila. Zar to nije lijepo? Biden je to trebao učiniti prije četiri godine“, rekao je Trump.

On je također upozorio da će kineske kompanije pokušati proizvodnju automobila prebaciti u Meksiko kako bi izbjegle carine. Naime, tada se na taj uvoz primjenjuje sporazum "SAD-Meksiko-Kanada”. Trump je rekao da će uvesti carinu od 200 posto na kineske automobile proizvedene u Meksiku, a također je obećao povećanje carina od 60 posto na svu kinesku robu.