Todorić se predao britanskoj policiji

Ivica Todorić predao se policiji u Velikoj Britaniji. U pratnji odvjetnika, točno u 9:04, pojavio se u policijskoj postaji Charring Cross u Londonu, gdje su ga britanski policijski službenici uhitili, poštujući europski uhidbeni nalog koji su za nekadašnjim predsjednikom uprave Agrokora raspisale hrvatske vlasti.

Todorić se zbog toga prošli tjedan našao na Interpolovom popisu najtraženijih bjegunaca, pa se drži da su ga odvjetnici savjetovali da se preda, kako bi spriječio da ga britanska policija dođe privesti na adresi koju joj je dojavila hrvatska policija. Takvo privođenje ne bi mu išlo u prilog u sljedećoj fazi ove pravosudne bitke, u koju sada ulazimo, a to je borba protiv izručenja Hrvatskoj.

Borba protiv izručenja

Naime, iako je više puta rekao da će biti „na raspolaganju“ hrvatskom pravosuđu, Todorić nikad nije izrijekom rekao da će se vratiti u Hrvatsku, a svim svojim postupcima je pokazao i da nema namjeru olako dozvoliti da mu se sudi u Hrvatskoj. Todorić je na svome blogu detaljno pripremio svoju obranu, ali ne toliko protiv optužbi koje mu se stavljaju na teret, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, lažiranja financijskih izvještaja i sličnog, već protiv mogućeg izručenja Hrvatskoj.

Njegove tvrdnje kako je izložen političkom progonu, te kaznena prijava koju je prošli tjedan podnio protiv Ante Ramljaka, ministrice Martine Dalić, te suosnivača Knighthead Capital Management fonda, Thomasa Wagnera, kao i protiv samog tog fonda, mogla bi imati odjeka pred britanskim sudovima, koji, kako smo već pisali, nisu pretjerano skloni izručenjima, o čemu svjedoči i statistika - od više od 55 tisuća zahtjeva koje je Britanija zaprimila od 2009., izručenje se dogodilo u svega sedam i pol tisuća slučajeva. Britanski su sudovi skloniji zaštititi optuženike, osobito kad se spomenu riječi „politički progon“.

Velika je Britanija u zakonu kojim je implementirala postupak izručenja po europskom uhidbenom nalogu (tzv. The Extradition Act 2003), proširila razloge za odbijanje, pa tako može odbiti izvršiti nalog ako zaključi da postoje osobni razlozi, poput fizičkih ili psihičkih stanja, te ako postoji sumnja da bi se osobi čije se izručenje traži mogla kršiti prava iz Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, kao što su pravo na pravično suđenje ili pravo na vlasništvo.

Ozbiljne optužbe protiv Hrvatske

A upravo su riječi „krađa privatnog vlasništva“ i „politički progon“ (što bi značilo i da nema pravičnog suđenja) česte u Todorićevim postovima na njegovom blogu, koje ustrajno ponavlja uz tvrdnje da Agrokor nije bio u problemima prije nego je počeo „napad“ na njega u režiji politike, mada vrlo čvrsti dokazi govore da je Agrokor bio u itekakvim problemima. O tome mogu posvjedočiti i dobavljači kojima je mjesecima dugovao novac i tjerao ih da primaju mjenice i bonove, a i vjerovnici, koji su uostalom i pokrenuli blokadu Konzuma i ostalih tvrtki. Bez obzira na to, Todorićeve tvrdnje o zemlji čije pravosuđe ne uživa baš preveliki ugled, britanski će suci morati dobro razmotriti. Uostalom, Ivica Todorić jedini je od 15 optuženika za malverzacije u Agrokoru protiv kojega je određen pritvor, a o njegovoj se kaznenoj prijavi protiv Ramljaka, Dalić i Wagnera, te KCM-a Državno odvjetništvo i policija još nisu ni očitovali. A kaznena prijava iznosi vrlo ozbiljne optužbe po kojima je KCM počeo kupovati obveznice Agrokora tek nakon što je s vrhom politike i Ramljakom, koji je surađivao na izradi Lex Agrokora, dogovorio višestruko oplođivanje te investicije u obveznice putem roll-up kreditnog aranžmana. Optužbe koje zbog nerazumljive tajnovitosti Izvanredne uprave i Vlade oko okolnosti i suradnika na izradi Lex Agrokora, dobivaju na snazi.

60 dana ili godine

Sada, kada je Todorić uhićen na temelju europskog uhidbenog naloga, rok za donošenje odluke o izručenju je 60 dana. S obzirom da nema razloga vjerovati da će Todorić svojevoljno pristati na izručenje, kreće postupak izručenja koji se, kako je za Deutsche Welle objasnio odvjetnik Antonio Volarević, stručnjak za kazneno pravo, provodi kroz nekoliko faza.

„Sve počinje podnošenjem samog europskog uhidbenog naloga, zatim izdavanjem certifikata o uzajamnosti te uhićenjem, nakon kojeg slijedi inicijalno saslušanje te, možda i ključne faze, konačnog saslušanja na kojem će londonski odvjetnici Ivice Todorića imati mogućnost iznijeti argumente temeljem kojih će nastojati spriječiti njegovo izručenje Republici Hrvatskoj“, rekao je za DW Volarević.

A iako je rok za donošenje odluke o izručenju 60 dana, proces se zbog žalbi može otegnuti i trajati i mjesecima, ako ne i godinama. U svakom slučaju, Todorića se ne može tako skoro očekivati na zagrebačkoj zračnoj luci.