Tko zagađuje zapadni Balkan?
16. ožujka 2016Termoelektrane na ugalj svake godine u zrak ispuste tisuće tona štetnih tvari. Upravo se u regiji zapadnog Balkana nalazi čak sedam od deset takvih termoelektrana koje su procijenjene kao najveći zagađivači zraka u Europi. Oblak štetnih tvari ne zna za državne granice, širi se čitavom regijom i uzrok je visoke stope preranog umiranja, kroničnih bolesti pluća, srčanih problema i astme. Stupanj zagađenosti zraka na zapadnom Balkanu dva i pol puta je veći od propisanih nacionalnih sigurnosnih limita, a uvelike premašuje i preporuke Svjetske zdravstvene organizacije. Na cijelu tu već “zamagljenu” sliku, u regiji se planira i izgradnja dodatnih termoelektrana koje će i dalje koristiti ugalj za proizvodnju električne energije.
“Naši podaci govore o ogromnim troškovima na području javnog zdravstva koji su u vezi s korištenjem uglja kao vodećeg energenta na zapadnom Balkanu. Samim tim razbijen je mit o uglju kao najjeftinijem obliku energije. Odbacivanjem uglja i okretanjem drugim izvorima energije stvorili bi se uvjeti za zdraviju i prosperitetniju budućnost”, naglašava Anne Stauffer iz europskog Udruženja za zdravlje i životnu sredinu (HEAL), koje je 15. 3. 2016. godine objavilo prvu do sada urađenu procjenu utjecaja proizvodnje električne energije iz uglja na zdravstvene troškove na zapadnom Balkanu.
Najveća šteta po zdravlje Europljana dolazi iz termoelektrana u Srbiji
I dok se zemlje zapadnog Balkana u najnovijem izvještaju HEAL-a pod naslovom “Neplaćeni zdravstveni račun - kako nas termoelektrane na ugalj sa zapadnog Balkana čine bolesnima” pozivaju da ispune obveze i standarde dogovorene članstvom u Energetskoj zajednici, protokolom iz Kiota i posljednjim sporazumom iz Pariza, a EU da im pomogne na tom putu prelaska s fosilnih goriva na čiste i obnovljive izvore energije, trenutna statistika iz izvještaja je neumoljiva: Srbija i Crna Gora nalaze se zajedno na drugom mjestu u Europi po broju slučajeva preranog umiranja povezanog sa zagađenjem zraka. Taj broj je veći samo u Bugarskoj, dok Rumunjska i Poljska zauzimaju treće, odnosno četvrto mjesto. Istovremeno, termoelektrana “Ugljevik” u BiH najveći je europski emiter sumpornog dioksida, dok ju u stopu prate srpska postrojenja “Nikola Tesla B” i “Kostolac B”. Upravo se šteta po zdravlje uzrokovana korištenjem uglja u termoelektranama u Srbiji ubraja među najveće u regiji zapadnog Balkana. Srpske termoelektrane na ugalj godišnje stvaraju i do četiri milijarde eura zdravstvenih troškova na području cijele Europe, od čega 1,7 milijardi eura otpada samo na populaciju u regiji. Srbija trenutno ima najveći sustav proizvodnje električne energije u regiji, od čega se 66 posto odnosi na korištenje lignita, vrste uglja koji proizvodi najviše zagađenja, dok su najveća postrojenja koja rade na ugalj smještena samo 40 kilometra od glavnog grada Beograda.
“Smanjenje zagađujućih tvari u zraku dovelo bi do evidentnog smanjenja smrtnosti, stradanja od respiratornih i kardiovaskularnih oboljenja i troškova liječenja stanovnika Srbije”, poručuje državni tajnik u Ministarstvu zdravlja Srbije, Berislav Vekić. “Zbog toga je važno da upravo zdravstveni aspekti budu razmatrani prilikom strateških odluka na području energetike”, dodaje Vekić. Istovremeno, u Bruxellesu se procjenjuje da će Poglavlje 27 u pregovorima o članstvu Srbije u EU-u, koje se odnosi upravo na zaštitu životne sredine, biti jedno od najtežih i najskupljih za usklađivanje i primjenu.
“Obveza Srbije jest da se pridržava strogih standarda vezanih za emisiju štetnih plinova, rezultat je njezinog članstva u Energetskoj zajednici. Srbija ima obvezujuće državne ciljeve da do 2020. godine proizvede 27 posto svoje energije upotrebom obnovljivih izvora energije. To treba uključiti i eliminiranje uglja i prelazak na druge izvore energije što predstavlja zdrav i održiv put naprijed”, zaključuje se u izvještaju HEAL-a.
U BiH ne važe ni preporuke SZO-a ni ograničenja EU-a
Prema statistici Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), regija jugoistočne Europe ima gubitak od 19 posto svog BDP-a zbog troškova povezanih sa slučajevima prerane smrti uzrokovane zagađenjem zraka. U Srbiji zdravstveni troškovi povezani sa zagađenjem zraka procjenjuju se na čak 33,5 posto BDP-a, u BiH 21,5 posto, dok je taj postotak u Njemačkoj 4,5 posto BDP-a. Neslavni rekord u visini troškova nastalih usljed štete po zdravlje stanovnika Europe zbog emisije otrovnih plinova iz termoelektrana na ugalj, odmah poslije Srbije, drži BiH s računom od tri milijarde eura. Među najvećim zagađivačima u BiH nalaze se postrojenja “Ugljevik”, “Tuzla”, “Kakanj” i “Gacko”.
Profesorica Nurka Pranjić s Medicinskog fakulteta u Tuzli objašnjava: ”Koncentracije sitnih čestica u blizini postrojenja 'Tuzla' svake godine prekoračuje granične vrijednosti od tri do pet puta. U tuzlanskoj regiji taj utjecaj na zdravlje je ogroman. U 2012. godini zbog izlaganja visokoj koncentraciji štetnih tvari imali smo gubitak 2.875 života, tri slučaja smrti novorođenčadi, 187 slučajeva kroničnog bronhitisa kod starijih od 27 godina i 361 slučaj bronhitisa kod djece. Bilo je 113 slučajeva hospitalizacije zbog respiratornih problema, 81 slučaj hospitalizacije zbog problema sa srcem i skoro 70 tisuća izgubljenih radnih dana.”
Prosječna godišnja razina većih dijelova čestičnih tvari u BiH gotovo dvostruko prelazi smjernice Svjetske zdravstvene organizacije, koja naglašava da apsolutno ne postoji sigurna razina čestičnih tvari i da samo njihovo postojanje u zraku predstavlja opasnost po zdravlje. Istovremeno, zabilježeno je da su građani BiH 2010. godine udisali vrlo zagađen zrak gotovo tri mjeseca umjesto mjesec dana što je ograničenje koje je postavio EU.
Za zdravlje svih građana Europe
U navodima izvještaja o “Neplaćenom zdravstvenom računu” na Balkanu, BiH se podsjeća da ima obvezujuće državne ciljeve da do 2020. godine 40 posto svoje energije dobiva iz obnovljivih izvora. U europskom Udruženju za zdravlje i životnu sredinu smatraju da bi u EU-u do 2040. godine trebalo doći do potpunog odustajanja od proizvodnje energije iz uglja. Od BiH se također očekuje da u istom vremenskom razdoblju uskladi svoje standarde s evropskim i izvrši potpunu dekarbonizaciju energetskog sektora. Istovremeno zaključuje se da su donositeljima odluka, odnosno vladama u Beogradu, Sarajevu, Podgorici, Skopju i Prištini, pružene ozbiljne informacije od vitalnog značenja za dobrobit kako zdravlja njihovih građana tako i gospodarstva. Na njima je sada odgovornost da svoje energetske politike usklade s poboljšanjem kvalitete života svih građana Europe.
Izvještaj europskog Udruženja za zdravlje i životnu sredinu, koji je službeno predstavljen u Sarajevu, a do kraja tjedna će biti objavljen i na konferenciji u Beogradu, podsjeća Srbiju i zemlje zapadnog Balkana da bi svoju energetsku politiku trebale uskladiti s europskim standardima i zakonodavstvom. Istovremeno od EU-a se traži da pomogne regiji da što brže i efikasnije smanji korištenje uglja i prijeđe na obnovljive izvore energije.
Marina Maksimović, konzultantica europskog Udruženja za zdravlje i životnu sredinu