Tko to koči njemački izvoz?

Uzroci stagnacije njemačkog izvoza su višestruki. Primjetna je povećana nesigurnost kod srednjih i velikih poduzeća koja je kontraproduktivna za ukupan razvoj gospodarstva. Holger Bingmann, predsjednik njemačkog Saveza za trgovinu na veliko, vanjsku trgovinu i uslužne djelatnosti (BGA) smatra da je u čitavom svijetu trenutno vidljiva eskalacija raznih problema koja je izazvala tu nesigurnost.

Jedna od njih se ogleda u problemima oko izlaska Velike Britanije iz Europske unije. Zbog Brexita će u Njemačkoj ove godine izvozni gubici biti veći za tri i po milijarde eura nego prošle godine, kaže Bingmann i dodaje da je moguća čak i veća brojka jer su mnoge britanske tvrtke stvarale zalihe robe koje su dijelom potrošene nakon što je odlučeno da se datum izlaska pomakne na 31. listopada.

„Zatezanje“ s velikim trgovinskim sporazumima

S druge strane, njemački izvoz u SAD i Kinu se čak povećao, ali nesigurnost stvaraju stalne prijetnje Washingtona nekakvim novim dažbinama ili ograničenjima, što Bingmann naziva „prljavom igrom". BGA smatra da je jedna od stvari koje koče izvoz i činjenica da Njemačka još nije ratificirala sporazum CETA. Riječ je o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Kanade. Stvar je zapela još 2016. godine kada je odlučivanje o ratifikaciji tog Sporazuma preneseno na razinu pojedinih država članica umjesto da o njemu odlučuje Europska komisija.

U Njemačkoj je taj Sporazum poslan na reviziju poglavlja o zaštiti investicija i odlučeno je da će se u trgovinske sporove između koncerna i država moći uključiti i nezavisni sudovi i instanca za reviziju. Ipak, CETA u njemačkom parlamentu do danas nije ratificirana, što BGA oštro kritizira. Postoji i sporazum MERCOSUR-EU koji, međutim, nije odmakao dalje od faze formuliranja, i tko zna koliko će vremena proteći prije nego što se nađe u fazi ratifikacije. Sve su to smetnje koje, po mišljenju stručnjaka Saveza za trgovinu, sada ozbiljno ometaju rast njemačkog izvoza.

Posebno je sporazum MERCOSUR-EU na meti stalnih kritika koje trenutno stižu iz Francuske i Austrije. BGA bi taj sporazum najradije potpisao odmah, jer je riječ o tržištu s 270 milijuna potrošača.

Klima… nije problem?

Postoje i primjedbe kakve iznose predstavnici pokreta štrajkova mladih „Petkom za budućnost“ koje predvodi švedska aktivistica Greta Thunberg. Oni smatraju da se mora prekinuti „bajku o stalnom gospodarskom rastu“ koja se u biti temelji na emisiji štetnog ugljičnog dioksida, sječi šuma i drugim postupcima koji „ugrožavaju klimu“. BGA smatra da je tu u velikoj mjeri u pitanju cjepidlačenje koje također ometa rast njemačkog izvoza.

Ako se njemački izvoz ne poveća, bit će to kočnica njemačkoga gospodarskog rasta. Holger Bingmann smatra da je u takvoj situaciji loša okolnost i „velika težnja Nijemaca da štede iako kamate nikada nisu bile niže. Poduzeća štede, država štedi, a mogla bi više investirati u infrastrukturu, digitalizaciju i umjetnu inteligenciju". Što stvari s izvozom budu lošije stajale, taj oprez će biti veći, a to je sve nepotrebno, smatra ovaj stručnjak.

Prioritet, dakle, imaju CETA i MERCOSUR te prelaženje sa štednje na ulaganja i prije svega infrastrukturne projekte. U postupcima kao što je Brexit BGA ne vidi budućnost, posebno ne u bilateralnom sklapanju sporazuma o slobodnoj trgovini kakve već ima Velika Britanija. Te sporazume je, kako podsjeća Bingmann, Ujedinjeno Kraljevstvo do sada sklopilo samo sa sedam zemalja, i to „reda veličine od Čilea do Farskih Otoka“.

Andreas Becker/sb