Tko se boji srpa i čekića (još)?

Povjesničar Hubertus Knabe ne odustaje. Direktor memorijalnog muzeja Berlin-Hohenschönhausen u kojem se nekad nalazio zloglasni zatvor tajne policije DDR-a, se već godinama bori protiv olakog odnosa prema simbolima istočnonjemačke diktature. On činjenicu da se pojedinci Berlinom slobodno smiju šetati u uniformama policije jedne diktature smatra skandaloznom. "Žrtvama SED diktature (SED - Socijalistička jedinstvena stranka Njemačke, vladajuća politička sila u Njemačkoj Demokratskoj Republici op.a.) je teško razumljivo zašto negiranje njihovih patnji ostaje nekažnjeno", kaže povjesničar Knabe.

Ako smo zabranili kukasti križ treba zabraniti i grb DDR-a

On je izrazio žaljenje što u koalicijski ugovor nedavno oformljene demokršćansko-socijaldemokratske koalicije,odnosno nove vlade Angele Merkel, nije ušla i stavka o zabrani državnih simbola iz DDR razdoblja. Merkeličina Kršćansko-demokratska unija (CDU) je još početkom prošle godine najavila da će nakon izbora u rujnu pokrenuti zakonsku proceduru za uvođenjem zabrane. Povod najavi zabrane bio je jedan incident kada se nekoliko osoba Berlinom prošetalo u uniformama zloglasne tajne policije Stasi. Tko god je bio u Berlinu se u blizini turističkih magneta iz doba Hladnog rata susreo s DDR ikonografijom. Tako na bivšem pograničnom prijelazu Checkpoint Charlie svakodnevno "dežuraju" lovci na turiste odjeveni u uniforme pogranične policije DDR-a. Povijesna je činjenica da su osobe u ovakvim uniformama ustrijelile na desetke građana DDR-a koji su pokušali pobjeći preko granice. "Potpuno je nelogično da država kažnjava veličanje jedne diktature, a ignorira veličanje druge", kaže Knabe aludirajući na činjenicu da je isticanje simbola i veličanje nacionalsocijalističke diktature u Njemačkoj kažnjivo zakonom.

Ugledati se na Mađarsku, Češku i Latviju

Taj povjesničar i bivši aktivist stranke Zeleni je izrazio žaljenje da je ideja o zabrani DDR simbola propala tijekom koalicijskih pregovora između demokršćana i socijaldemokrata. Knabe, čiji roditelji su krajem pedesetih godina prošlog stoljeća iz DDR-a prebjegli na Zapad, smatra da bi se Njemačka trebala ugledati na neke druge zemlje bivšeg istočnog bloka koje se prema simbolima komunističkih diktatura odnose manje nelogično nego njemačke vlasti. On kao primjer navodi Mađarsku, Češku i Latviju koje su, osim nacionalsocijalističkih simbola, zabranile i simbole komunističkih režima.

No zahtjevi Knabea, kojem mnogi predbacuju "isključivi zapadni" odnos prema prošlosti DDR-a, nailaze i na mnoge kritike. Ugledni radio Deutschlandfunk upozorava Knabea da vodi raspravu na razini političke propagande. Jer: "Svađa oko SED simbola je uvijek izvrsna prilika za širenje 'crveno-smeđe teze' (smeđe kao simbol nacionalsocijalizma op.a.) o izjednačavanju nacionalsocijalističke i komunističke diktature što, ako se uzmu u obzir žrtve holokausta, nije ništa drugo nego podcjenjivanje nacističke diktature", kaže se u komentaru Deutschlandfunka.

Lud, ali ne i opasan

I jedan drugi dobar poznavatelj prilika u DDR-u, teolog Friedrich Schorlemmer odbacuje inicijative za zabranama simbola iz tog razdoblja te ih svrstava u kategoriju "političke paranoje". "Kada netko obuče uniformu Nacionalne narodne vojske (vojska DDR-a op.a.) to znači da nije baš pretjerano normalan, ali to ne znači da je opasan", kaže Schorlemmer. Ovaj aktivni borac za ljudska prava za vrijeme DDR-a istodobno smatra da treba reagirati ako netko umanjuje zločine iz tog razdoblja poput ubojstva prebjega na granicama ili ako se otkrije da netko iz Stasija danas radi u policiji ili pravosuđu.