Tko profitira od dopisnog glasovanja?
6. ožujka 2021
Ne sviđa vam se pomisao da uranite i s maskom na licu satima čekate u redu kako biste dali svoj glas na izborima? Više vam se sviđa pomisao da ime omiljene stranke ili kandidata zaokružite kod kuće – na kauču? I na sam dan izbora odspavate koliko želite? U doba korone je dopisno glasovanje sve popularnije. U SAD-u su na prošlim predsjedničkim izborima demonstrirali kako to može funkcionirati – rekordan broj birača je sudjelovao na izborima putem dopisnog glasovanja, a zahvaljujući tome povećala se i stopa izlaznosti. U vremenima pandemije je dopisno glasovanje sigurnije, udobnije i – u trendu. Iako se mišljenja oko te vrste glasovanja razilaze, stručnjaci u Njemačkoj očekuju da bi udio dopisnih birača u ukupnoj biračkoj masi na sljedećim izborima za Bundestag (u rujnu ove godine) mogao biti i veći od 50%.
Klub zastupnika Zelenih u pokrajinskom parlamentu Baden-Württemberga upravo vodi kampanju kojom želi promovirati takav način glasovanja. Vladajuća stranka u toj saveznoj zemlji, u kojoj se izbori održavaju 14.3. (kao i u Rheinland-Pfalzu) poručuje građanima: „Biraj gdje god želiš“. To su prvi pokrajinski izbori u ovoj godini u Njemačkoj – od ukupno njih šest. Osim toga, koncem rujna se bira i novi saziv Bundestaga. I druge stranke pokušavaju popularizirati dopisno glasovanje – osim AfD-a.
Osim „klasičnog“ glasanja na biračkom mjestu, dopisno glasovanje je drugi dozvoljeni način obavljanja „građanske dužnosti“, odnosno predaje glasa. Ono je moguće od 1957., kako bi se osiguralo da „opća populacija sudjeluje na izborima“. Odnosno da svoj glas bez problema mogu dati i starije osobe, bolesni ljudi, građani ograničeni u kretanju, poput osoba s tjelesnim invaliditetom. Do 2008. su dopisni glasači morali obrazložiti zašto su se odlučili baš za tu vrstu glasovanja. A danas to više ne moraju.
Svaki drugi glas stiže poštom?
Sve one osobe koje žele prakticirati dopisno glasovanje, moraju zatražiti da im se pošalju odgovarajući dokumenti, nakon toga ih ispuniti i onda poslati poštom ili osobno predati odgovarajućim tijelima. Ispunjene glasačke listiće se registrira, kako bi se osiguralo da dopisni birači na dan izbora svoj glas ne daju i putem dopisnog glasovanja i osobno na biračkom mjestu. Za razliku od nekih američkih saveznih država, u Njemačkoj nije relevantan datum pečata na pismenoj pošiljci. Glasački listić mora stići do dana održavanja izbora, u suprotnom se ti glasovi ne broje.
Dopisno glasovanje je sve popularnije. Već na prošlim saveznim izborima 2017. više od 25% birača je na izborima sudjelovalo tako. Dopisno glasovanje se posebno intenzivno prakticira u većim gradovima. Raširenije je u zapadnim saveznim zemljama nego na istoku Njemačke. Stručnjaci očekuju da bi na predstojećim pokrajinskim izborima u Baden-Württembergu i Rheinland-Pfalzu udio „dopisnih“ birača mogao biti i puno veći od 60%. A za savezne izbore u rujnu i više od 50%. Ali to će ipak na koncu ovisiti i o daljnjem razvoju pandemije.
Dopisno glasovanje je bilo iznimno kontroverzna tema na prošlim predsjedničkim izborima u SAD-u. Preko takozvanog „early votinga“ je zbog korone na izborima sudjelovalo više od 100 milijuna birača, odnosno skoro dvije trećine birača. To je rekord. Radi se o ljudima koji su svoj glasi predali osobno ili poštanskim putem – i to prije samog termina izbora. Uvjerljiva većina tih „ranih birača“ podržala je kandidata Demokratske stranke, Joea Bidena. S obzirom na to da su bile poznate sklonosti „ranih glasača“, tadašnji predsjednik Donald Trump je oštro kritizirao „early voting“, odnosno glasovanje prije izbornog termina.
Dopisno glasovanje je „najveća prevara u povijesti“, grmio je Trump. I tvrdio da se glasačke listiće slalo „i mrtvacima i psima". Istina je doista da je dijelom bilo i problema oko dostave izborne dokumentacije. Ali integritet izbora ni u jednom trenutku nije bio ugrožen. Trumpove žalbe vezane uz rezultate dopisnog glasovanja sudovi su na koncu odbacili – i proglasili njegovog protivnika Joea Bidena pobjednikom.
AfD se boji izborne manipulacije
U Njemačkoj desno-populistički AfD puše u isti rog kao i Trump. Etablirane stranke planiraju izbornu zavjeru u velikom stilu – ako se izbori za Bundestag na koncu ipak organiziraju kao isključivo dopisno glasovanje, tvrde AfD-ovci. „Nedemokratski i protuustavno“, tako Stephan Brandner iz AfD-a u priopćenju za medije naziva dopisno glasovanje. „Dopisno glasovanje omogućava veliku dozu manipulacija“, tvrdi on. Na Facebooku AfD dokumentira navodne „izborne nepravilnosti".
Politolog Klaus Stüwe s Katoličkog sveučilišta Eichstätt-Ingolstadt tvrdnje AfD-a je nazvao „iskrivljivanjem stvarnosti“. U telefonskom razgovoru za DW on kaže: „Postoji sumnja da se kod tog prigovora radi o taktičkim motivima. Udio dopisnih glasova koje je AfD osvojio u prošlosti je znao biti i puno manji od udjela glasova koje je ta stranka osvojila na biračkim mjestima.“
Dopisno glasovanje u Njemačkoj ovaj stručnjak smatra prilično sigurnim. Pa ipak, on napominje da nitko zapravo ne može znati je li na birače kod kuće netko utjecao (ili ne), je li bila osigurana tajnost izbora i je li doista svaki birač vlastoručno zaokružio ime kandidata odnosno stranke.
Tko bira dopisno?
Stručnjaci iz Znanstvenog centra za socijalna istraživanja u Berlinu (WZB) detaljno su analizirali ljude koji biraju na dopisni način, odnosno dopisne birače na saveznim izborima 2017. Aiko Wagner i njegova kolegica Josephine Lichteblau tako su saznali da „opciju dopisnog glasovanja posebno intenzivno koristi socio-ekonomski bolje stojeća populacija, formalno bolje obrazovani građani, odnosno ljudi s jače izraženim zanimanjem za političkim zbivanjima.“ Od dopisnog glasovanja posebno su profitirale stranke Unije, Liberalna stranka (FDP) i Zeleni. Svi oni su dopisnim putem dobili više glasova (gledajuću njihov udio u ukupnom broju birača) nego na biračkim mjestima. Kod Unije je taj „plus” iznosio čak 5%. Kod SPD-a i Ljevice registriran je otprilike isti udio preko dopisnog i glasovanja na biralištima. AfD je među dopisnim biračima ostvario za 5% lošiji rezultat nego među biračima koji su svoj glas dali na biračkim mjestima.
Izbori u SAD-u su pokazali da na izborima na kojima jako puno ljudi glasuje na dopisni način, na koncu raste stopa izlaznosti. A to je dobro za demokraciju. Berlinski istraživači iz WZB-a ne bi imali ništa protiv toga da se sljedeći savezni izbori zbog korone organiziraju kao isključivo dopisno glasovanje. I tvrde da to ne bi „iskrivilo“ rezultate izbora.
Klaus Stüwe je nešto drugačijeg mišljenja. On podsjeća da su izbori u Njemačkoj ustavno koncipirani viša kao glasovanje na biračkim mjestima, znači izbori na kojima se birači na mjestu izbora pojavljuju osobno. Na trend prema dopisnom glasovanju on gleda s određenom dozom zabrinutosti. Stüwe kaže da je pravo glasa – pravo od posebnog značenja: „Je li ta dimenzija izbornog prava jasna i u situaciji u kojoj se glasački listić ispunjava na kuhinjskom stolu?”