Tko - i zašto prosvjeduje protiv korone?

Tjedni incidencija je na mnogim mjestima već 400, 500 pa i više. Više europskih država je povuklo kočnicu i odredilo dodatne mjere protiv pandemije, od obaveze nošenja maski i za djecu, djelomičnih zabrana okupljanja pa do obaveznog cijepljenja, osobito za pojedina zanimanja.

Ali isto tako, kako pandemija traje, tako je i srdžba mnogih ljudi sve veća. Već tjednima na desetke tisuća ljudi u čitavoj Europi izlazi na prosvjede. Što ih tjera na ulicu? I u kojim zemljama ima osobito mnogo protivnika mjera protiv pandemije?

Prosvjeda, nezadovoljnih – i nepovjerljivih ima posvuda pa tako i u središnjoj Europi. U glavnom gradu Austrije je policija nedavno opet imala posla s oko 40.000 prosvjednika protiv najavljenog obaveznog cijepljenja, a na prosvjedu je bilo i nasilnih incidenta. Ovog vikenda je i u Bruxellesu prosvjedovalo oko 8.000 ljudi koji su krenuli prema sjedištu Europske unije. I tu su se neki prosvjednici upustili u okršaje s policijom. U Luksemburgu su se prosvjednici okomili na žičane ograde oko Božićnih sajmova jer na njih inače smiju samo cijepljeni, ozdravljeni ili uz negativan test.

I u Nizozemskoj je opet došlo do eskalacije prosvjeda. Na stotine osoba je prije par tjedana u Den Haagu svoju srdžbu usmjerilo na bicikle ostavljene na ulici, a i na policiju se bacalo kamenje i druge predmete. Doduše u posljednjih nekoliko dana prosvjeda ima, ali su bez incidenata.

I u Njemačkoj opet „kuha“: u više gradova su održani mitinzi, a u pokrajini Saskoj u kojoj su zabranjena okupljanja, ljudi se pozivaju na takozvane „javne šetnje“. Tužni vrhunac tih prosvjeda je bio mimohod s bakljama pred privatnom kućom pokrajinske ministrice zdravstva Petre Köpping u Grimmi.

Šareno društvo

Još od početka korone je bilo čitavo mnoštvo „grešaka u komunikaciji“ već i zbog toga jer se mnogo toga nije znalo o virusu korone. Zbog strahovito velikog broja preminulih u Italiji ili Španjolskoj na početku pandemije su i procjene letaliteta tog virusa bile čas ovakve, čas onakve. Čak i za zaštitne maske se dugo raspravljalo, pomažu li one uopće? Jedni stručnjaci – i političari su govorili jedno, drugi nešto posve drugo.

Već tu su neki počeli sumnjati je li „oni tamo gore“ doista slučajno mijenjaju mišljenje – ili ne žele reći, što je to doista? Mediji su tu dobrim dijelom samo sipali ulje na vatru: protiv mjera su prije svega „negatori korone", huligani, neonacisti...

Profesor politologije na Katoličkom sveučilištu u Leuvenu Marc Hooghe pak konstatira kako su prosvjednici „kombinacija veoma različitih socijalnih skupina koja svaka ima svoju motivaciju.“ On ove prosvjednike u Belgiji uspoređuje sa „žutim prslucima“ u Francuskoj gdje su, osobito na početku prosvjeda, zajedno stupali pripadnici najrazličitijih socijalnih skupina.

Slično je i u Njemačkoj: „Ono što im je zajedničko jest frustracija – ne samo politikom protiv korone, nego i demokracijom i ulogom političkih institucija. A to onda seže sve do antropozofa i njihove nepovjerljivosti prema modernom dobu“, objašnjava nam sociolog Johannes Kiess sa Sveučilišta u Siegenu. „Ono što smo posvuda vidjeli da se akteri s desnog političkog spektra stavljaju na čelo prosvjeda, organiziraju ih i mobiliziraju.“ To se već mjesecima nije promijenilo: „Ta priča kako je 'desnica preotela pokret prosvjeda' je glupost, oni su sudjelovali od početka. I od početka nikome nisu bili problem", misli ovaj profesor.

I kod prosvjeda u Beču su članovi ekstremno desnog Pokreta identiteta oko Martina Sellnera važna pokretačka snaga, izvještava postaja ORF. Opet desna stranka FPO poziva na prosvjede na njihovoj internetskoj stranici takozvanim „kalendarom prosvjeda“ koji se „stalno nadopunjava“, kažu na stranici. Još jedna podrška dolazi iz konzervativnih katoličkih krugova: njihov glasnogovornik je Alexander Tschuggel koji je već poznat po protivljenju brakovima homoseksualaca, a dvoji i oko smisla zaštite klime.

Ali prosvjednike ipak nije lako samo tako „strpati u jednu ladicu“, čak i u političkom spektru, kaže nam Kiess. „Uvijek sve ovisi o kontekstu i političkoj kulturi u zemlji“. Tako u Nizozemskoj u istim redovima stupaju i pripadnici evangeličkog spektra i nogometni huligani. „Tako nečega nema u drugim zemljama u ovom obliku“, kaže Kiess.

I unutar jedne države se mogu vidjeti goleme razlike: prema istraživanju Sveučilišta u Baselu, po nalogu zaklade Heinrich Böll bliskoj stranci Zelenih, provedenom koncem studenog ove godine, prosvjednici na jugozapadu Njemačke dobrim djelom vuku korijene iz „alternativnih pokreta“, protivnika „službene“ medicine, ali politički više lijevo nastrojenih. S druge strane, na istoku Njemačke je udio desničarskog AfD-a mnogo veći.

Što žele – i ne žele prosvjednici?

„U načelu se može reći: tu se uvijek radi o mnogo, mnogo više nego samo o koroni“, kaže Kiess. Tako su u Francuskoj prosvjedi na prvi pogled bili usmjereni protiv mjera zaštite, „ali zapravo se uvijek tu radi o Macronu i njegovom načinu vođenja politike.“ Jer to je predsjednička država: kako predsjednik kaže, tako će biti.

U Nizozemskoj su prosvjedi tijesno povezani sa socijalnom politikom i sve većim jazom u društvu između onih koji imaju i onih koji su ostavljeni po strani: „Ne smijete podcjenjivati koliko je opasno to bure baruta i kako lako se može zapaliti, na primjer mjerama protiv korone."

I u njemačkoj pokrajini Saskoj se prije svega radi o osjećaju nedostatka demokracije i nezadovoljstvu politikom: „Tamo praktično nema nikakvog povjerenja u 'službenu' politiku". Axel Salheiser koji sudjeluje u redovitom ispitivanju javnog mnijenja Tirinški monitor zato govori o koroni kao „povodu za mobilizaciju": „Ekstremna desnica je iskoristila ovu priliku kako bi širila svoje teze o propustima čitavog (političkog) sustava“.

Hoće li biti još većih nemira?

Stručnjaci tu nisu optimistični: „Stanje se zaoštrava i to već mjesecima“, kaže Kiess. I ministri unutarnjih poslova njemačkih pokrajina pretpostavljaju kako će prosvjedi biti sve radikalniji, a i Služba za zaštitu ustavnog poretka upozorava kako će prosvjedi biti još žešći ako se uvede obaveza cijepljenja. Sociolog Kiess također sluti da će biti još više nasilja, a njegovo je mišljenje kako se „prije i žešće trebalo spriječiti ilegalne prosvjede tako da se na primjer dosljednije određivala novčana globa i raspuštala okupljanja. Dugo se sve puštalo, prije svega u Njemačkoj.“

„Globe“ i „raspuštanje prosvjeda“ – kako bi se proširilo povjerenje i u zdravstvene mjere i u mjere koje određuju političari? Za mnoge su „mostovi srušeni“ i teško će vjerovati „onima gore“ što god budu rekli, čak i kad korone više ne bude bilo. I Salheiser misli kako će „glavni organizatori koji radikaliziraju prosvjede onda potražiti neki drugi povod za mobilizaciju“. A to je već počelo, kaže Salheiser: na primjer protiv mjera za zaštitu klime. I tu se opet društvo dijeli na „vjernike“ i „nevjernike“...

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu