Tko brani demokraciju?

Oni traže da svaki građanin ima pravo suodlučivanja o tome u kolikoj mjeri se njegovi osobni podaci smiju prikupljati, pohranjivati te dalje koristiti. Prema mišljenju međunarodne grupe autora „Writers Against Mass Surveillance“, nadozor od strane „država i koncerna“ ugrožava i dovodi u opasnost „nepovredivost čovjeka kao pojedinca“ a time i samu demokraciju. Među potpisnicima ovih navoda nalaze se mnoga poznata imena iz cijelog svijeta, pa čak i nositelji Nobelove nagrade za književnost: Orhan Pamuk, Elfriede Jelinek, J.M Coetze, Günther Grass, Tomas Tranströmer. Ovdje su i mnogi drugi međunarodno priznati autori kao što su Umberto Ecco, T.C.Boyle, Javier Marias, Henning Mankell te Liao Yiwu. Njihov u tajnosti planiran prosvjed okrenut je istodobno Ujedinjenim narodima kao i vladama država koje bi trebale nešto poduzeti kako ne bi došlo do špijuniranja nevinih osoba.

No, reakcija na zahtjev ove prominentne grupe, gotovo da i nema kao ni reakcija međunarodnih medija. Primjerice, u Brazilu, odakle zapravo dolazi čak osmero autora potpisnika, o ovoj inicijativi su izvještavale samo jedne dnevne novine („O Globo“), kao i jedan stručni časopis za informatiku. No, i u drugim zemljama nije bilo drugačije. Književnik i potpisnik peticije, Georgi Gospodinov, izrazio je svoju duboku zabrinutost zbog slabog odaziva medija u njegovoj domovini Bugarskoj. Tamo naime niti jedan jedini tiskovni medij nije o tome napisao niti riječ.

Bez odgovora

Reakcija nije stigla niti od strane njemačke vlade. Prema navodima Saveznog ureda za odnose s javnošću, savezna vlada ne reagira na javne pozive. To je takoreći uobičajena praksa, bez obzira o kakvoj je temi riječ. Pri tome je jedna od potpisnica peticije i jedna od osnivačica ove inicijative, njemačka književnica Juli Zeh, jako priželjkivala reakciju upravo od strane vlade svoje zemlje. Ona je još u rujnu kancelarki Angeli Merkel predala peticiju s oko 67.000 potpisa u kojoj se traži odgovarajuće objašnjenje afere vezane uz prisluškivanje američke tajne službe NSA. No, kancelarka nije reagirala.

S druge strane pak, reakcije pojedinih političara kao što je primjerice predsjednik Socijaldemokratske stranke, SPD, Sigmar Gabriel u javnosti baš i nisu bile dobro primljene. Gabriel je naime na svom profilu internetske društvene mreže Facebook, pohvalio ovu inicijativu označivši je kao „predivnu i dojmljivu“, no pri tome je očigledno „zaboravio“ kako je i njegova stranka najavila da ukoliko stupi u koaliciju s demokršćanima, namjerava sakupljati i pohranjivati podatke građana putem telefona i interneta.

Do sada sakupljeno 89.000 potpisa

Pa ipak, usprkos slabim reakcijama, ova je inicijativa po mnogo čemu jedinstvena u svijetu – nikada do sada se nije okupilo toliko autora na jednom mjestu kako bi se založili za zajedničku stvar. Stoga je i Josef Haslinger, jedan od inicijatora ove akcije i ujedno predsjednik udruge PEN za Njemačku, zadovoljan dosadašnjim rezultatima. „Autori su se založili za nešto, za što se već odavno trebalo angažirati. Ova inicijativa nije upućena nekoj posebnoj vladi, već je kao takva namjerno ostavljena otvorena. Na taj način su svoj potpis na peticiji mogli staviti mnogi autori iz različitih zemalja“, rekao je Haslinger.

Do sada je ovu peticiju potpisalo 89.000 osoba. Ovolika brojka ujedno znači da su njihovi zahtjevi i stajališta doprli do javnosti, a to je zapravo i ono što je inicijatorima i bilo najvažnije. Međunarodna udruga spisatelja, PEN, namjerava zahtjeve autora izložiti i pred Ujedinjenim narodima. Kada i na koji način, za sada još nije poznato.

„Time smo zapravo napravili prvi korak. Objavljivanje naše peticije u javnosti je tek prva etapa. Slijedeće korake će međutim, građani morati učiniti sami“, zaključuje njemačka autorica Juli Zeh.