Tisuće dolara za ubijenog tigra

Tigrovi u Indiji žive u svom prirodnom okružju u oko četrdeset rezervata, nacionalnih parkova i zaštićenih područja. U svima njima postoje čuvari i što iz nacionalnih, što iz međunarodnih fondacija se i sve više novca ulaže u zaštitu ovih velikih mačaka.

Ali usprkos svim naporima, čuvari su opet počeli gubiti trku s lovokradicama. Ove godine su skončala 83 tigra od čega je gotovo 50 ubijeno u krivolovu. Najviše odstrjela je javljeno iz indijskih saveznih država Maharashtra i Karataka gdje je ubijeno po četrnaest tigrova. Slijedi savezna država Utrakhand s dvanaest nađenih trupla i Madhya Pradesh gdje je ustrijeljeno još osam zvijeri.

Više tigrova, ali i veća smrtnost

Preostali slučajevi uginuća su uslijedili od prirodne smrti. Ali ukupan broj mrtvih tigrova sve više raste: 2010. je bilo ukupno 53 mrtve životinje, prošle godine 56. Smrtnost je neuobičajeno visoka u nacionalnim parkovima Dorbett u Utarakhandu i u Tadoba Tiger Reserve u Maharashtri.

"Indija je polučila određeni uspjeh proteklih godina u zaustavljanju smrtnosti tigrova. Njihov ukupan broj se od 2008. povećao za preko 20%, od 1.411 životinja na 1.706. Na neki način, taj uspjeh je i doveo do većeg broja mrtvih životinja", objašnjava S. P. Yadav, zamjenik glavnog inspektora u nacionalnoj službi za zaštitu tigrova NTCA.

Time je Indija i u međunarodnim razmjerima pod osobitom paskom jer to znači da u toj zemlji živi više od polovice od oko 3.200 tigrova koliko ih uopće ima na svijetu u divljini. Zato je i Indija u tom razdoblju mnogo učinila glede zaštite i nadzora tigrova u njihovom prirodnom staništu.

Mada je životni vijek tigra oko dvadesetak godina, zapravo se tigrovi razmnožavaju razmjerno brzo: razdoblje skotnosti traje samo stotinjak dana nakon čega ženka koti, u prosjeku oko troje mladunčadi. Ali tigrovi su veliki samotnjaci i ne podnose bilo koju drugu životinju u širokom okruženju - osim u par dana kada je ženka spremna na parenje. Ako se pak životinje ometa, na primjer posjetom turista, onda se i rjeđe pare. Utoliko i u Indiji tigrovi pripadaju u kategoriju životinja koje su na rubu izumiranja.

Goleme zarade na krivolovu

Tigrovima se zato osiguravaju utočišta gdje nikome nije dozvoljen pristup kako ih se ne bi smetalo, na životinje se stavljaju elektronske ogrlice kako bi se točno znalo, gdje se taj tigar nalazi i je li mu dobro, a u parkovima ima sve više kamera koje slijede kretanje divljih životinja. Ali ovogodišnji broj ubojstava je zorno pokazao kako su tigrovi i dalje omiljen cilj lovokradica i kako su i oni postali vještiji.

"Stanje je doista ozbiljno u nekim krajevima. Motivacija za krivolov je porasla jer su i zarade postale veće, a usprkos naporima čuvara, mreža krivolovaca izgleda da je opet preuzela vodstvo", smatra Beminda Wright. Ona je u Indiji stekla ime kao zaštitnica divljih životinja i na čelu je Društva za zaštitu divljine te zemlje.

Napast za krivolov je velika jer su i zarade goleme. Doduše, u mnogim zemljama zapada se može imati golemih problema ako se već i pokuša uvesti krzno ili "suvenir" od ove plemenite životinje - čak i ako je tigar bio ubijen još prije stoljeće ili dva. Ali u mnogim zemljama nemaju takvih nedoumica, tako da se krzno tigra lako može prodati za najmanje deset, za osobite primjerke i preko dvadeset tisuća dolara.

"Zahvaljujući" kineskoj medicini i vjerovanju u osobite moći kostiju tigra, čak i kosti životinje su prava dragocjenost. Jer tigar je za Kineze simbol moći, snage i hrabrosti i povezan je s muškim elementom yangom - što uvelike objašnjava potražnju. Na koncu će kupac morati platiti i po tisuću američkih dolara - za samo 100 grama "pravih" tigrovih kostiju.

Lovokradice koriste sva sredstva

Doduše, nije poznat slučaj da je ta "medicina" išta i ikome pomogla jer je i kemijski sastav tigrovih kostiju gotovo identičan kao i u svakoj drugoj životinji iz obitelji mačaka. Ali sve to nije razlog da, osobito zbog sve većeg blagostanja u Kini, i potražnja sve više raste.

Vijay Jung Thapa, još jedan indijski aktivist u zaštiti divljih životinja, objašnjava kako su i mjere koje se poduzimaju za zaštitu tigrova - postale zamka za divlje zvijeri: "Sa sve boljim (elektronskim) nadzorom tigrova, oni su postali i sve lakši cilj. Sve veća potražnja za krznom i kostima tigra je i krivolovce dovela do toga da koriste sva moguća sredstva kako bi udovoljili potražnji."

Obzirom na sve veći broj ubijenih tigrova, indijska nacionalna služba za zaštitu tigrova je objavila uzbunu u svim nacionalnim parkovima gdje su smješteni tigrovi i objavila nalog da se baš svaki slučaj uginuća tigra mora smatrati i istražiti kao krivolov - sve dok se ne dokaže da je smrt nastupila iz nekog drugog razloga. Ljetos je i Vrhovni sud Indije donio odluku kojom se zabranjuje ulazak turista u zaštićene, ključne dijelove nacionalnih parkova kako bi se zaustavio krivolov. Ali to je loše i za parkove koji žive od turističkih prihoda, tako da je i ta zabrana uglavnom ostala mrtvo slovo na papiru nakon što pojedine savezne države objave vlastiti "plan" za spas divljih životinja.

Panika među glodavcima

I na kraju, jedna zanimljivost: znanstvenici nisu našli nikakvih dokaza za medicinsku korist od kosti tigra. Ali je potvrđeno kako jedan produkt ove životinje ima gotovo čarobno svojstvo: mokraća od tigra. Doduše, kao i svaka mokraća mačke, ona i ljudima prilično smrdi. Ali već i u najmanjim količinama možete biti sigurni da više neće biti ni jednog jedinog štakora u vrlo širokoj okolini, čak i na područjima na kojima nije moguće da su se ti glodavci ikad sreli s tigrom. No za to ne treba ubijati ove plemenite životinje.