Thompson i Bulić pjevaju za haške zatvorenike

Dok mostarski vladika ugošćuje muftiju i priprema mu iftar, a s njima večerava i gvardijan, u Mostaru je među dio njegovih stanovnika veliki nemir unijela najava koncerta Marka Perkovića Thompsona. Koncert pod nazivom "Veliki skup potpore hrvatskim uznicima u Haagu te svim nepravedno optuženim i osuđenim hrvatskim braniteljima HVO-a" treba se održati 8. lipnja, a na njemu uz Thompsona nastupaju i Mate Bulić i brojni drugi izvođači.

Jednoglasna osuda PIC-a

Jedna u nizu osuda zbog održavanja koncerta stigla je od političkih direktora Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC). Oni su jednoglasno, što čak nije bio slučaj ni s osudom referenduma u RS-u, upozorili da održavanje koncerta u Mostaru služi "veličanju ratnih zločinaca".

"Sve institucije u BiH, uključujući političke, vjerske i organizacije civilnog društva, trebaju djelovati u pravcu promoviranja pomirenja, međusobnog razumijevanja i tolerancije, te izbjegavati događaje, aktivnosti i retoriku koji produbljuju podjele, glorificiranje osuđenih ratnih zločinaca, povijesni revizionizam, te provokativnu upotrebu simbola", službena je reakcija iz PIC-a, uz zaključak da "ne treba praviti nikakve poteze, ni u Mostaru niti drugdje, koji za posljedice imaju produbljivanje podjela i podizanje tenzija".

Koncert je probudio i oštre reakcije bošnjačkog političkog vrha u BiH, ali i najavu prosvjeda protiv njega. Bošnjacima u BiH Herceg-Bosna i njezini čelnici bude osuđujuće reakcije, ali i mnogi hrvatski intelektualci ogradili su se od koncerta, smatrajući da bi mogao nanijeti štetu, a ne korist šestorici koje u Haagu u studenom čeka izricanje drugostupanjske presude. Uz to, koncert se održava na stadionu koji budi ružne uspomene građanima Mostara jer je to mjesto koje je u ratu služilo kao sabirni centar za odvođenja Bošnjaka u logor Heliodrom.

"Svaki narod ima svoje heroje"

Inicijatori ovog koncerta iz desničarske Udruge Hrvatsko srce nade smatraju da je potpora šestorici nekadašnjih visokih dužnosnika Herceg-Bosne i HVO-a, nepravomoćno osuđenih na kazne zatvora između 25 i 10 godina za udruženi zločinački pothvat, prvenstveno "izražavanje domoljublja i nezadovoljstva položajem Hrvata u BiH", ignorirajući upozorenje Vijeća za implementaciju mira u BiH da se radi o povijesnom revizionizmu. Koncert potpore hrvatskoj haškoj šestorci podržao je i Hrvatski narodni sabor.

U tom kontekstu, mostarski sveučilišni profesor dr.sc. Mile Lasić u jednoj od svojih posljednjih kolumni piše: "Na sve su strane organizirane manifestacije u korist zaborava i u korist daljnjeg banaliziranja zla, a nema uopće znakova borbe protiv vlastitog zla i 'protiv zaborava', zbog čega i nema previše onih u BiH i u regiji koji bi se posramili za zlo počinjeno u njihovo ime, kako bi možda tim putom oplakali i vlastite i sve žrtve, ma pod kojim znakom su i u kojem ratu pali".

Profesor Lasić tvrdi da u BiH egzistiraju najmanje tri istine i da nitko nije spreman popustiti drugome i trećemu u vlastitim naracijama i politikama.

"Ponajgore je što se na taj način nitko i ne namjerava pozabaviti vječitim Jaspersovim 'pitanjem krivnje' za zločine svih ekstremnih ideologija i politika te vlastite (su)odgovornosti za njih. Dapače, u BiH i u zemljama nasljednicama bivše SFRJ se živi svojevrsni 'socijalni Alzheimer': ciljano se brišu nepodobna sjećanja i sustavno njeguju viktimizacijski narativi, koji podrazumijevaju iluziju o impliciranoj nevinosti i dobroti vlastite vjere i nacije, što je redukcionistička podvala velikog formata upravo kritičkoj kulturi sjećanja, temeljnoj pretpostavci ozdravljenja bolesnih društava", zaključuje profesor Lasić.

Reciklaža starih problema

Doktorant sveučilišta u Grazu, građanski aktivist i bivši svećenik Dalibor Dado Milas smatra da "bošnjački nacionalizam uporno potencira tezu da je u posljednjem ratu samo jedan narod branio BiH, dok su ostala dva (autohtona) naroda bili – agresori. To, konkretno u ovom slučaju, stvara kontra-reakciju na drugoj strani kod pojedinaca koji bi odmah potpisali raspad BiH te koji tako populistički iskorištavaju razočaranje, nemoć i frustracije koje se sve više nagomilavaju kod bosansko-hercegovačkih Hrvata", njegovo je mišljenje. Smatra i da se recikliraju stari problemi umjesto da se energija i dobre namjere koriste za konstruktivne ciljeve.

"Koliko bi bh. Hrvata uopće podržalo Hašku šestorku da ovdje nije bačen mamac u vidu koncerta čija je glavna zvijezda upravo Marko Perković Thompson? Dolaze li ljudi u Mostar zbog Haške šestorke ili zbog Thompsona i bi li ovaj skup potpore uopće uspio da nema poznatih estradnih imena koja privlače mase", pita se Milas i zaključuje: "Cijela ova priča je još samo jedan od pokazatelja kako od prošlosti ne uspijevamo vidjeti ni sadašnjost, kamoli budućnost, jer dojma sam da u našem društvu postoji jako puno aktualnih problema koje ne samo da ignoriramo nego ih na određen način podržavamo. Ako ne djelovanjem, onda sigurno glasnom šutnjom."

"Loša ideja izaziva reakciju druge strane"

Glavni urednik radija Gradska mreža, Faruk Kajtaz, drži da je sve posljedica "zamrznutog konflikta" i činjenice da osnovna politička pitanja u Mostaru nisu riješena još od 1992. godine.

"Sve ovo u međuvremenu je bila manje ili više uspjela improvizacija. U pitanju su potpuno različiti koncepti oko budućnosti Mostara. Bit će vrlo teško sve to 'iskombinirati'. Mostar je zarobljenik krize na višim razinama. Generalno, javna podrška liderima „Herceg Bosne", kojima se još sudi i koji su već presuđeni u prvom stupnju, je jako loša ideja i može izazvati samo reakciju s druge strane. Na puno načina Mostar je 'ključ' za cijelu BiH", zaključuje Kajtaz.

Thompson i šestorka poslužili kao "mamac"

Sociolog, sveučilišni profesor i akademik Slavo Kukić sličnog je mišljenja. "Na Palama se otvara studentski dom s imenom čovjeka osuđenog za genocid u Srebrenici, osnovna škola u jednom sarajevskom naselju dobiva ime po zaljubljeniku u Hitlera, a obrazloženje je da se radi o jednom od najuglednijih bošnjačkih intelektualaca prve polovice 20. stoljeća i u tom kontekstu treba gledati i ovo što se događa u Mostaru. Thompson je najmanje bitan. Što su čekali 14 godina?", kaže za DW profesor Kukić.

On drži da će, konkretno u slučaju hrvatske šestorice, sud u Haagu imati posljednju riječ te je mišljenja da je pozadina svega manipulacija političke prirode. "Zaista mislim da prava namjera nije pomoć stvarnog organizatora šestorici Hrvata u Haagu. Oni su iskorišteni za homogeniziranje vlastitog biračkog tijela u kojem je Thompson poslužio kao dobar mamac", zaključuje Kukić.

Organizatori koncerta ovih dana često spominju nastup Marka Perkovića Thompsona u njemačkom Wuppertalu, koji je održan prošlog tjedna pod budnim okom policije. List Westdeutsche Zeitung iz Wuppertala je tim povodom pisao da kritičari Thompsona i njegov bend optužuju za "veličanje ustaškog pokreta i hrvatskog fašizma iz Drugog svjetskog rata". WZ ukazuje i da je Süddeutsche Zeitung još 2013. pisao o "desničarskom pjevaču, koji podgrijava napetosti u regiji" i ukazao da je njegovom bendu u Švicarskoj već podinama zabranjen nastup. Thompsonovi koncerti u zapadnoeuropskim zemljama redovito su praćeni burnim rekacijama i pozivima na zabranu. Tako je u travnju 2014. otkazan najavljeni koncert u Berlinu. a krajem prošlog mjeseca je otkazan nastup i u austrijskom gradu Kremsmünsteru.