Teške optužbe protiv Frontexa

Nakon višemjesečnih internih istraga dužnosnik Frontexa, zadužen za ljudska prava, iznio je teške optužbe protiv osoblja ove Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu koje je bilo angažirano na Mediteranu. Prema izvještajima u koje su uvid imali javni servisi NDR i WDR (regionalni programi njemačkog javnog servisa ARD), graničari su napravili ozbiljne greške u vezi s mogućim nezakonitim vraćanjem migranata preko granica - tamo odakle su došli. U dva slučaja osoblje je ozbiljno prekršilo internu obvezu davanja informacija, navodi se u izvještajima.

Frontex je priopćio da trenutno detaljno razmatra preporuke iznijete u izvještaju dužnosnika za ljudska prava.

Optužbe za ilegalne „pushback" operacije

NDR i WDR su u proljeće po prvi put izvijestili da je došlo do dva incidenta na Sredozemnom moru i rekonstruirali tijek događaja. Prema prikupljenim informacijama migranti su iz grčkih, odnosno teritorijalnih voda Europske unije vraćeni u turske teritorijalne vode, a Frontex i grčka obalna straža bili su na licu mjesta. Sumnja se da je Frontex ponovo bio uključen u tzv. nezakonite„pushback“ operacije.

Jedan od događaja posebno izaziva zabrinutost. Prema rekonstrukciji tog događaja koju je napravio novinarski tim NDR-a i WDR-a, 19. veljače 2024. ujutro se oko 30 ljudi, uključujući muškarce, žene i djecu, nalazilo u gumenom čamcu u grčkim vodama. Video snimke pokazuju kako traže pomoć, dok se najmanje dva druga broda nalaze u blizini. Jedan od tih većih brodova nosi zastavu bugarske obalne straže, koja u okviru Frontexa u Egejskom moru nadgleda granice na potezu između Grčke i Turske. No nitko nije reagirao na pozive u pomoć.

Frontexov brod ignorirao čamac sa migrantima

Istraživanje Frontexa potvrđuje informacije NDR-a i WDR-a. Radilo se o bugarskom brodu u Frontexovoj misiji, koji je naišao na gumeni čamac s migrantima. Posada, prema izvještajima, unatoč pozivima u pomoć nije reagirala. Osim toga, osoblje Frontexa nije kasnije prijavilo taj incident. U izvještaju se navodi da je posada bugarskog Frontexa tijekom interne istrage negirala da je u toj smjeni naišla na čamac s migrantima. Međutim, interni istražitelji smatraju da postoje dokazi koji potvrđuju da je posada Frontexa kod otoka Lezbosa naišla na migrante. I s velikom zabrinutošću konstatiraju da izvještaji posade nisu bili potpuni.

Bugarsko Ministarstvo unutarnjih poslova nije odgovorilo na pitanja u vezi s incidentom. Grčka obalna straža je preuzela koordinaciju misije, jer se Frontexova operacija odvijala u grčkim teritorijalnim vodama. Grčka obalna straža je priopćila da su njihovi službenici u prošlosti spasili mnoge živote i postupali u skladu sa zakonom te da bi istraga mogla biti ponovo otvorena ukoliko se pojave nove informacije.

Upotreba palica protiv izbjeglica u čamcima

U drugom incidentu interni istražitelji su također utvrdili očite nepravilnosti. Video snimka iz siječnja 2024. prikazuje kako prepuni gumeni čamac s oko 30 osoba plovi morem. Vidi se kako mu prilazi gliser, koji prema oznakama vjerojatno pripada grčkoj obalnoj straži. Maskirane osobe s glisera nisu pružile pomoć izbjeglicama, već su im očigledno prijetile palicama. U pozadini se vidi veći brod Frontexa.

Istraga sada sa „sigurnošću“ potvrđuje da je čamac s migrantima ušao u grčke vode i da je tu dva puta bio uočen – prvi put ga je presreo Frontexov brod u blizini granice, a drugi put grčka obalna straža u blizini otoka Lezbos. Također je potvrđeno da je čamac grčke obalne straže svojim manevrima u blizini gumenog čamca stvorio valove, tako da se čamac s migrantima počeo ljuljati i skoro se prevrnuo. Grčka posada koristila je palice na „izuzetno opasan način“, utvrđeno je u istrazi. Dodaje se da su sigurnost i životi migranata ovim radnjama bili dovedeni u pitanje.

Povratak migranata u Tursku, gdje su ih kasnije spasili pripadnici turske obalne straže, ne može se smatrati potpuno dobrovoljnim, navodi se dalje u izvještaju. Ipak, istražitelji nisu uspjeli utvrditi točne motive, odnosno zašto su migranti okrenuli čamac u smjeru Turske. Kao i u prvom incidentu, kritiziraju se nepotpuni i netočni izvještaji osoblja Frontexa.

Ilegalne „pushback" operacije teško dokazive

Rezultat istraga pokazuje da je konkretne dokaze o nezakonitim vraćanjima i identifikaciji sudionika gotovo nemoguće prikupiti, s obzirom na to da se takvi incidenti često odvijaju satima usred otvorenog mora. Ni aktualna istraga nije uspjela dokazati konkretne nezakonite „pushback“ operacije. Ipak, istražitelji ističu da se primijećene metode poklapaju s prethodnim „pushback" operacijama.

Unutar EU-a vodi se oštra rasprava o načinu na koji se provodi europska zaštita granica. Razni međunarodni izvještaji, uključujući i onaj Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF), ukazivali su proteklih godina na to da su na tursko-grčkoj granici provođene nezakonite „pushback“ operacije. Slične optužbe postoje i protiv Hrvatske i Poljske. Finska je prije nekoliko tjedana čak ozakonila „pushback“ operacije na nacionalnoj razini, obrazlažući to tvrdnjom da Rusija namjerno šalje tražitelje azila na granicu kako bi ugrozila sigurnost susjednih zemalja.

Frontex mora osigurati poštovanje ljudskih prava

„Pushback“ operacije se po brojnim međunarodnim pravilima smatraju ilegalnima, jer takve akcije sprječavaju osobe da podnesu zahtjev za dodjelu azila i prisiljavaju ih na ponovni prelazak vanjske granice EU-a i povratak tamo odakle su stigli. Ove akcije kose se i s mandatom Frontexa, koji podrazumijeva zaštitu granica uz poštovanje temeljnih ljudskih prava. Prema internim pravilnicima osoblje Frontexa je čak obvezno „proaktivno identificirati osobe i informirati ih o njihovim pravima ako traže međunarodnu zaštitu“.

Direktor Frontexa Hans Leijtens sada se suočava s ozbiljnim pritiskom. Na dužnost je stupio početkom 2023. godine, obećavši da Frontex više neće biti uključen u nezakonite „pushback“ operacije. U intervjuu za jednu emisiju njemačkog javnog servisa ARD Leijtens je objasnio da je vođenje operacija uvijek u rukama zemlje domaćina - u ovom slučaju, Grčke. No istovremeno je naglasio da u sumnjivim situacijama od svog osoblja očekuje da ga barem o tome izvijeste. A upravo to, kako je pokazala istraga dužnosnika za ljudska prava, nije učinjeno u ovim slučajevima. Nije bilo pomoći migrantima, kao ni informacija ili izvještaja o tome.