Teška zadaća za Macrona

Pobjednik je odmah znao da sada počinje komplicirana etapa. Emmanuel Macron, prvoplasirani u prvom krugu predsjedničkih izbora u Francuskoj, ekonomski reformator i liberal koji je za EU, sada mora krenuti u frontalnu borbu protiv šefice desno-ekstremne Nacionalne fronte Marine Le Pen. Izborna kampanja nastavlja se odmah. Ispitivanja javnog mnijenja doduše govore da Macron u drugom krugu izbora 7. svibnja ima znatnu prednost u odnosu na Marine Le Pen, ali čelnica Nacionalne fronte ipak je snažna protivnica i s tim se ne bi trebalo igrati.

Macron mora biti oprezan

Po kako tankom ledu se kreće Macron je mogao vidjeti najkasnije u ponedjeljak ujutro, kada je od njegove večere sa suradnicima u poznatom pariškom restoranu „La Rotonde" napravljen skandal. Novine su zajedljivo pitale: kako Macron može organizirati slavljenje pobjede iako još nije postao predsjednik. Mlada zvijezda francuske politike ne može si dopustiti ni jednu grešku.

Uz to, on mora odmah na teren: Marine Le Pen se već u ponedjeljak ujutro uputila na predizborne aktivnosti u svoje „utvrde" na sjeveru, gradiće u departmanu Pas de Calais. Macronov tim, po uzoru na izbornu kampanju Baracka Obame, analizom biračkog tijela ciljano traži birače koje će onda individualno pokušati uvjeriti da glasuju za njega. Ali i on će još jednom krenuti na predizbornu turneju. Macronu je u drugom krugu predsjedničkih izbora potrebno više od 60 posto glasova kako bi mogao stvarno postati „predsjednik čitave Francuske" – kako je to najavio u nedjelju navečer nakon izbora.

To, međutim, neće biti jednostavno: predstavnik konzervativaca Francois Fillon i socijalista Benoit Hamon su odmah nakon poraza u prvom krugu izbora pozvali svoje birače da u drugom krugu glasuju za Emmanuela Macrona, kako bi spriječili da desni radikali dođu na vrh. Ali lijevi ekstremist Jean-Luc Mélenchon ne želi se priključi tradicionalno „republikanskoj fronti".

Pa ipak, ako je vjerovati analizi Instituta za istraživanje javnog mnijenja Cevipof, manje od polovice Fillonovih birača glasovat će za Macrona, a 30 posto za Marine Le Pen. Macron će dobiti i otprilike polovicu glasova onih koji su glasovali za Mélenchona. Samo će od biračkog tijela socijalista dobiti veliku većinu glasova. Ukoliko se te prognoze pokažu kao točne, Macron bi u drugom krugu izbora mogao osvojiti 60 posto glasova. Jacques Chirac je 2002. godine u sličnoj situaciji dobio 82 posto glasova birača.

Nacionalna fronta se ne predaje

Glavni ideolog Nacionalne fronte Florian Philippot najavio je da će izbornu kampanju usredotočiti na pitanje Europe. On je rezultat ulaska svoje stranke u drugi krug izbora, što se od 2002. godine događa po drugi put, nazvao „quasi povijesnim". Više od sedam milijuna Francuza svoj glas je dalo Nacionalnoj fronti, stranci koja je očito uspjela proširiti svoj utjecaj.

„Francuzima ćemo dati mogućnost da na referendumu glasuju o članstvu u Europskoj uniji", obećao je Philippot. Riječ je o glasovanju „za koje su Francuzi ostali uskraćeni i prevareni 2005. godine" – onda kada su usvojeni novi europski ugovori. Neovisno o tomu Nacionalna fronta nastavlja slijediti i svoju politiku protiv stranaca, hipernacionalističku i protekcionističku politiku, koja je atraktivna za mnoge od onih koji krivicu za situaciju u Francuskoj pronalaze u vanjskom neprijatelju. Uz to se Marine Le Pen zaklinjala da je ona jedina kandidatica "iz naroda".

Konzervativci raščišćavaju ruševine

Za to vrijeme u redovima konzervativaca širi se nezadovoljstvo. Dok se sastanci stranačkog vodstva održavaju iza zatvorenih vrata, vani se svi pitaju kako su mogli izgubiti na „izborima koji se ne gube". Prvi put od pedesetih godina prošlog stoljeća predstavnik njihove stranke nije prošao u drugi krug. Francois Fillon je još u nedjelju uvečer osobno preuzeo odgovornost za poraz. Njegova politička karijera je okončana. Razmatra se da njegov nasljednik bude Francois Baroin, bivši ministar financija u vladi Nicolasa Sarkozyja. Jasno je da će među „fijonistima" doći do „noći dugih noževa". Stranka se mora obnoviti – i sadržajno i kadrovski. Usprkos svemu, oni se nadaju da bi mogli pobijediti na izborima za Nacionalnu skupštinu početkom lipnja. Od njih će i Emmanuel Macron, ako bude izabran za predsjednika, morati tražiti podršku. U zemlji kao što je Francuska to neće biti lako, jer ta zemlja nije naviknuta na vladajuće koalicije.

Socijalisti pred rasulom

Socijalistička stranka dosadašnjeg predsjednika Francoisa Hollandea nalazi se pred političkom propašću, ocjenjuju komentatori francuskih novina. Trenutno se ne zna s koje strane bi mogao stići impuls za potpunu obnovu. A možda za tu stranku jednostavno više i nema mjesta na stranačko-političkoj sceni Francuske.

Podijeljena zemlja

„Francuska je podijeljena na tri velika dijela", priznaje Gérard Collomb, gradonačelnik Lyona i pristaša Emmanuela Macrona. Ljudi moraju ponovo pronaći put jedni do drugih i stvoriti novu većinu, daleko od ekstremne ljevice i desnice. To neće biti lako.

Pogled na političku kartu Francuske pokazuje da Nacionalna fronta ima birače na sjeveru zemlje u kojem je došlo do deindustrijalizacije, potom na istoku i konačno u južnim dijelovima mediteranske obale. Macron je pobijedio u velikim gradovima, u glavnom gradu Parizu i na obali Atlantika. Nacionalna fronta i Marine Le Pen su jači na selu, Macron u gradu. Između tih birača postoje velike razlike u stilu života, kao i u standardu. Te razlike se, ni s ambicioznim reformama, ne mogu brzo smanjiti.