Teška vremena za kruzere

Jedno od prvih žarišta korone je i bio kruzer Diamond Princess koji je još u veljači stavljen u karantenu u luci Yokohama. Kako su nedavno otkrili znanstvenici, čin se da se 712 zaraženih na tom kruzeru - sedmero ih je i umrlo - zarazilo od jedne jedine osobe. Ta osoba, jedan 80-godišnjak iz Hong Konga zapravo više uopće nije bio na brodu dok se njime širila zaraza: on se ukrcao još 20. siječnja i sišao sa broda pet dana kasnije u Hong Kongu. Ali svi ostali svoj boravak na kruzeru sasvim sigurno više nikad neće zaboraviti i definitivno ne onako kako su ga zamišljali.

Jer bez obzira na naš globalni svijet, na moru i u brodskom prijevozu je još mnogo toga uređeno prastarim pravilima i propisima. Jedan od njih je i "žuta zastava", signal slova Q (Quebec) koji znači karantenu. Upravo se Dubrovnik hvali kako je uveo taj propis još 1377. gdje je brodovima "iz kužnih zemalja" nalagao mjesečni boravak u lukama otoka Supetar, Mrkan ili Bobara kako bi se vidjelo, ima li na brodu oboljelih. Dubrovnik je u tome bio izuzetno napredan: mnoge druge luke su u doba kuge ili sličnih pošasti, po potrebi i oružanom silom branile ulazak brodovima u luku.

Strogi zakoni mora

Propis karantene je stoljećima bio raširen i na istoku i na zapadu. Koliko će karantena trajati, ovisilo je i o raspoloženju vladara: možda mjesec, možda i duže. Ako bi posada nakon toga još bila živa i zdrava, sve je bilo u redu. Ako nije i ako je pomrla od bolesti - možda još bolje: mnoge luke su tada imale običaj brod i tovar prodati na dražbi, a utržak bi se trebao dati vlasniku ako bi on došao i zatražio novac. Obično - nije jer bi i za sudbinu svog broda često čuo tek više godina kasnije.

Danas više ne vladaju takva drakonska pravila, ali nisu niti mnogo blaža: uprava luke ima pravo zabraniti pristan brodu ako postoji sumnja da on širi zarazu, tako da se u ovo doba pandemije već događalo da su i kruzeri, bez svoje volje, morali produžiti prema slijedećem odredištu. Za brodske prijevoznike je to naravno katastrofa: iz godine u godinu su sa navoza silazili sve veći, sve luksuzniji i naravno sve skuplji kruzeri. Oni se neće isplatiti dok prazni stoje u luci, ali već nakon događaja na Diamod Princessu su prijevoznici slutili goleme nevolje.

Čitav niz organizatora krstarenja su pokušali privući goste posebnim ponudama, novčanim bonovima za potrošnju na brodu i drastičnim smanjivanjem broja putnika. Bio to luksuzan Cunard Lines (Queen Mary II, Queen Elisabeth...) ili brodovi za zabavu Aida - redom su zabranjivali ulazak na brod ako je netko tek prolazio kroz rizičnu zemlju u posljednja dva tjedna, tražili su potpisanu izjavu putnika o svom zdravlju i povrh toga svima mjerili temperaturu još prije ukrcaja.

Ne pomaže mnogo...

I boravak na brodu je još jedva bio osobito ugodan: tako je na primjer brod Mein Schiff 2 koncerna Tui nakon mnogo mjeseci ipak krenuo na kraće krstarenje, ali sa strogim higijenskim mjerama. Brod je i krenuo poluprazan: umjesto 2900 putnika je primljeno njih samo 1500, a i oni su se morali svakog prijepodneva između 8:30 i 11:30 javiti na "prozivku" gdje bi im se mjerila temperatura i provjeravalo zdravlje. Tko ne bi došao, njega bi se putem razglasa tražilo po čitavom brodu.

Već takve mjere su čisti gubitak za organizatore putovanja. Kako objašnjava Alexis Papathanassis, stručnjak za pomorski turizam, njemačkoj novinskoj agenciji dpa, kruzeri su i izgrađeni tako da donose novac samo ako su više-manje puni i ako putnici mogu trošiti u ponudi koje im taj brod nudi, od restorana i barova pa do butika na brodu. Ako je upola manje, silom prilika opreznih putnika, uz puni broj članova posade i troškove broda - to ekonomski jednostavno ne može dobro završiti. Ali što je još gore: niti te mjere nisu dovoljne.

Jer to se sad vidjelo i kod najvećeg ponuđača takvih usluga na svijetu, koncerna Carnival: on je otkazao polaske brodova AIDAperla i AIDAmar iz Hamburga i Warnemündea do sredine kolovoza jer je kod 11 članova posade brodova Aide utvrđeno kako su pozitivni na koronu.

Još je gore pogodilo norveškog prijevoznika Hurtigrutena: najmanje četrdeset članova posade i putnika broda Roald Amundsen su testirani pozitivno na virus korone - ishod testova svih putnika se još čeka. Većina od 36 članova posade su Filipinci, ostalo su Francuzi, Nijemci ili Norvežani. Svi strani članovi posade su bili testirani prije nego što su uopće došli u Norvešku, ali i ovdje se pokazalo kako test zapravo ne pomaže mnogo: ako je netko i bio negativan u trenutku testiranja, to ne znači da neće biti zaražen u slijedećih pola sata. Nisu bili testirani i u Norveškoj, a na brodu nisu živjeli po propisima koji bi spriječili moguću zarazu.

Je li onda uopće moguće da se posao sa takvim plovećim hotelima isplati? To je veliko pitanje, baš kao što se i prijevoznici samo mogu nadati da će se do slijedeće sezone naći neko rješenje koje se ne bi svodilo tek na maske za lice.

Planovi za nove kruzere su već odavno stornirani, ali moglo bi ispasti još mnogo gore. Jer nije nemoguće da se dogodi ono za što su se već godinama uzaludno zalagali mnogi stanovnici Venecije, Barcelone, Dubrovnika i brojnih drugih turističkih odredišta na moru: da se još jedva koji kruzer uopće odvaži na pučinu.