Teško bolesno zdravstvo Srbije

Sustav zdravstvene zaštite u Srbiji zapošljava oko 130 tisuća djelatnika, od toga 100.000 u državnom i 30.000 u privatnom sektoru. Ali već i tu počinje prva nelogičnost: pacijenti se šalju na "privatno" liječenje koje ne pokriva obavezno zdravstveno osiguranje. Službena politika zdravstva izgleda da niti ne želi riješiti problem da pacijenti zapravo dva puta plaćaju uslugu: prvo plaćajući doprinos za obavezno osiguranje, ali ako žele i ozdraviti, onda i plaćajući "privatno" iz svog džepa. Rezultat jest zdravstvo koje je najskuplje u Europi obzirom na učešće u BDP-u, ističe Draško Karađinović iz nevladine organizacije "Doktori protiv korupcije“: "Srbija izdvaja skoro 11 % BDP-a za ukupne troškove zdravstva i u tome je europski prvak. Međutim, kada pogledate sve druge zdravstvene pokazatelje, tu je Srbija među zadnjima u Europi. Osobito kada je riječ o preventabilnim bolestima, a tu mislim bolesti srca i krvotoka ali i na određene oblike malignih oboljenja. Tu je Srbija doista na dnu. To pokazuje da sustav ne funkcionira“.

Nezdrava kombinacija privatnog i državnog

Zdravstvo u Srbiji je teško bolesno, slaže se i liječnica Milena Jauković. Ali i primjećuje kako mnogima ne odgovara da se zdravstvo i zakonskom regulativom postavi na noge, nego se namjerno drži u "sivoj zoni"

„I u Ministarstvu zdravlja je svima jasno da su plaće, znači ono koliko vi plaćate jednog liječnika ili medicinsku sestru, zapravo veoma male. Obzirom da društvo ne vrednuje taj rad na pravi način, onda je i Ministarstvo zdravlja otvorilo mogućnost stvaranja 'sive zone'. U njoj liječnici rade prekovremeno i pomalo uzimaju od svakoga, primaju plaću i malo uzimaju od pacijenata, također na nelegalan način. To sve sada izgleda kao začarani krug, ali vi i prema postojećim zakonima, ako bi se strogo pridržavali onoga što u njima piše, imate instrumenata da smanjite korupciju“.

Već i sustav je kriv

Srbijansko zdravstvo je nedavno potresla velika afera oko nabavke i doziranja citostatika koje je trebalo plaćati - ponekad i za dozu koja je bila prevelika. Svi ti skandali, naročito u tako osjetljivim sektorima kao što je liječenje bolesnika od raka, pokazuju da je zdravstvena zaštita u Srbiji besplatna samo na papiru, smatra dr. Karađinović. Građani su diskriminirani ukoliko ne mogu platiti uslugu. To svjedoči o postojanju sustavne korupcije u zdravstvu, kaže Karađinović: "Vi u zdravstvu u Srbiji imate legalnu mogućnost da kao državni liječnik istovremeno budete privatni poduzetnik. Kada imate takvu situaciju, takvog sukoba interesa upisanog i u zakonu, jasno je da tu nema pomaka u borbi protiv korupcije. To je kao kada bi omogućili sucu da bude istovremeno i odvjetnik“.

Pogled u Europu

Dr. Karađinović ukazuje i na činjenicu kako je u Srbiji već punih osam godina isti ministar zdravlja - bez obzira na probleme i nepravilnosti. To dovoljno pokazuje koliko je sustav podmićen i blokiran. Karađinović smatra kako je jednostavno nemoguće da netko bude ministar osam godina, osobito u sektoru kao što je zdravstvo i to još u zemlji koja iz socijalizma želi krenuti putem privatnog poduzetništva. On misli da je posljednje rješenje da se uključi i Europska unija i zatraži od Srbije da svoj zdravstveni sustav prilagodi europskim standardima.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. ur.: A. Šubić