Tamo gdje se hercegovačke vinske ceste spajaju sa svjetskim

Uz okus Mediterana te obilje maslina i smilja na terasastoj uzvisini i plodnoj crvenici – Antonio Matić, student završne godine vinogradarstva i vinarstva Sveučilišta u Zagrebu, nakon položenih ispita u siječanjskom i veljačkom roku, odlazi izravno u svoje vinograde na Bodenicima, krševitim brdima nad Trebižatom, na oko 150 metara nadmorske visine. Već unatrag sedam generacija njegova se obitelj bavi vinarstvom i vinogradarstvom.

„Još 1870. godine, sve je započeo naš predak Nikola Matić, da bismo danas, na oko 30.000 čokota vinove loze, na oko šest hektara, na više lokacija, godišnje proizvodili između 30 i 35 tisuća litara naših autohtonih vina. To su visokokvalitetna vina, od ekstraklasnog grožđa, uključujući žilavku, blatinu, trnjak, žilavku barrique, blatinu barrique. Ali tu je i roze, koji je i kod nas sve više tražen. Sve ovo se proizvodi u skladu s GLOBALG.A.P.-standardima kvalitete", priča Matić.

Vino je glazba

Trebižat, mali gradić pored Čapljine na jugozapadu Hercegovine, gdje se nalazi vinarija obitelji, ima dugu glazbenu tradiciju, posebno u klapskom pjevanju i limenoj glazbi. A vrhunska vina i dobra glazba često idu skupa – ta ideja vidno se prožima kroz vina obitelji Matić. „Soprano – sopran, Con Brio – život, Da Capo – od početka, Con Animo – kao s dušom, Al Fine – do kraja i Gran Cassa – velika kuća; naša su vinska čeda u buteljama, naša vina s pričama, vizualnim i tekstualnim. Doslovno, na poleđini svake boce vina je cijela mala glazbena priča, pa nam je i slogan: Od solista do orkestra. Dakle, naša vina i obrazuju", šali se Matić.

On je najstariji sin u obitelji i priča kako je njegov otac Ozrenko 2008. godine utemeljio vinariju. Otac, velikih šaka, također agronom, vrijedno radeći u vinogradu, dodaje „kako bi država ipak trebala više voditi računa o autohtonim vinima te njihovoj zaštiti i promociji, uz čast te poštovanje i svim drugim vinima na domaćem tržištu". Matići su vinari koji prednjače i u ekološkoj proizvodnji vina, što je sve bitnija značajka ekološki osviještenim kupcima.

Vino je ljubav

Vina obitelji Matić iz Trebižata odlaze i piju se diljem svijeta, pa tako i u stilskoj prodavaonici autohtonih vina Harisa Krese u centru Sarajeva, koja već kroz svoja stakla privlači unutra.

Kreso, stručnjak za vina, koji je od hobija, marljivo učeći, napravio biznis, kušajući žilavku obitelji Matić, uz tvrdnju o beskrajno dobrom okusu ovoga vina, ukazuje i na autentičnost vinskih etiketa Matića. One se mogu usporediti s bilo kojim svjetskim brendiranim vinom, „a moguće da je i više od toga".

„Očevi su predali štafete sinovima, a oni su unaprijedili prenesena znanja novim tehnologijama i znanjima, što je rezultiralo ekspanzijom i popularnošću domaćih vina. Bosanskohercegovačka vina su definitivno u ekspanziji, kako kvalitetom, tako i popularnošću“, ističe Kreso.

Vino je znanost

Milenko Blesić dobro poznaje rad obitelji Matić. On je redovni profesor za znanstvena područja biotehnologija, tehnologija vrenja i fermentacijske tehnologije na Sveučilištu u Sarajevu i jedan je od vodećih znanstvenika za vina u Bosni i Hercegovini. Predočavajući vinogradarsko-vinarsku sliku Bosne i Hercegovine on kaže da se „uz relativno nepouzdane statističke podatke o vinogradarsko-vinarskim potencijalima zemlje, može reći da se danas u Bosni i Hercegovini nalazi nešto preko 4.000 hektara vinograda."

Tijekom zadnjih desetljeća vinogradarstvo i vinarstvo se, istina sporo, ali ipak šire i na druga područja izvan Hercegovine. "Na području sjeverne Bosne već ima prvih većih vinograda, uglavnom s vinskim sortama prilagođenim hladnijim uvjetima uzgoja. Tako se količina vina proizvedena u sjevernoj Bosni približava godišnjoj količini od pola milijuna litara, a prvi vinogradi se javljaju i na područjima gdje ih donedavno uopće nije bilo, npr. Žepče, Brčko, Usora“, objašnjava Blesić.

Vino i novac

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTK BiH), sa sjedištem u Sarajevu, nedavno je izdala brošuru o proizvođačima vina u BiH, što je svojevrsni put ka značajnijoj promociji i plasmanu autohtonih vina na međunarodnim tržištima.

„Vrijednost izvoza vina, na godišnjoj razini, iznosi nešto preko 6,5 milijuna konvertibilnih maraka (oko 3,3 milijuna eura), dok je uvoz mnogo veći i iznosi preko 27 milijuna KM (oko 13,8 milijuna eura). Ključne zemlje izvoza su zemlje EU-a, posebno Njemačka, ali i naši susjedi. Međutim, bh. vina se mogu naći i na kineskom tržištu, te na tržištu SAD-a i Rusije, što je veliki uspjeh za domaće proizvođače“, kaže Tijana Muhamedagić iz VTK BiH.

Vino i njegovo podrijetlo

Vinari Matići vode računa o kvaliteti svojih vina, ali i o njihovom ugledu, te prepoznatljivosti. I marketinški stručnjaci Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu (EFSA) naglašavaju da je ovdje upravo ključ u autohtonosti, unikatnosti, tradiciji i tzv. home-made proizvodnji, posebno ako se ozbiljno računa na inozemna tržišta.

„Kroz isticanje autohtonog podrijetla bosanskohercegovačkih vina naši vinari mogu brendirati nazive svojih proizvoda. Autohtonost podrazumijeva unikatnost, a unikatnost je ono što današnji potrošači vrednuju i spremni su, zbog toga, platiti višu cijenu od uobičajene, za tu kategoriju proizvoda“, objašnjava Denis Berberović, tajnik Katedre za marketing.

Nijemci oduševljeni hercegovačkim vinima

Antonio Matić, govoreći o obiteljskim planovima, za što „valja iskrčiti ljuti hercegovački kamen“, prisjeća se Nijemaca koji su kušali njihova vina i uspoređivali ih s njemačkim.

„Hercegovačka vina imaju jedan poseban mediteransko-jadranski štih, zbog puno sunčanih dana i upravo je to ono što vole Nijemci. To su vina koja su potpuno drukčija od njihovih, koja su jednako dobra, ali ipak posve drukčija, jer u našim vinima dominiraju egzotične voćno-tropske note", kaže Matić. On je aktivan i u udruženju BLAŽ (kratica od blatina i žilavka, op. a.), čiji je plan, uz vinski turizam, razvijati i hercegovačke vinske ceste. Njih su svojedobno počeli graditi, uz carske vinograde Hercegovine, još vlasti za vrijeme Austro-Ugarske.