Taksist ili terorist?

O prošlosti Salima Ahmeda Hamdana postoje dvije verzije. Po jednoj je on obični vozač koji je Osamu bin Ladena prevezao od jednog mjesta do drugog, jer mu je trebao novac. Tako se ovaj 37-godišnji Jemenićanin vidi sam. Po drugoj verziji on je bio vozač, osoba od povjerenja i tjelohranitelj šefa Al Qaide, prošao je kampove za obuku terorista, prevozio oružje i pomogao bin Ladenu u bijegu. Drugim riječima, bio je jedan od urotnika i stvarno je pomagao terorizam. Tako stvari vidi tužiteljstvo.

Salim Hamdan je uhićen u Afganistanu u studenome 2001. godine i među prvima je prebačen u američku vojnu bazu Guantanamo na Kubi. Vojni sudac Keith Allred nastojat će od danas rasvijetliti Hamdanovu povezanost s terorizmom.

Vojni tribunali protuustavni

Ime nekadašnjeg vozača Osame bin Ladena u medijima se vrtjelo već 2006. godine. U procesu protiv bivšeg američkog ministra obrane Rumsfelda njegovi odvjetnici su osporavali legalnost ovakvih suđenja pred vojnim sudovima. Vrhovni američki sud morao je odgovoriti na pitanje mogu li u sklopu borbe protiv terorizma vojni tribunali, koje je uspostavio američki predsjednik, nadomjestiti civilne sudove. U ljeto 2006. godine jedan od devet sudaca Vrhovnog suda SAD-a Stephen Breyer ovako je sažeo argumente:

„Vi želite sud za ratne zločine? Ali, prvo, nije rat, barem ne uobičajeni. Drugo, ne govorimo o ratnim zločinima, barem ne o takvima kako ih definira međunarodno pravo. I treće, ovo nije sud za ratne zločine, jer nema izvanrednog stanja, nismo na bojištu, civilni sudovi mogu djelovati i nikakvo vojno zapovjedništvo nije ustanovilo tribunal – tu nema paralela s povijesnim situacijama.“ Suci Vrhovnog suda zaključili su 2006. da vojni tribunali u Guantanamu nisu u skladu s ustavom.

Prihvaćen promijenjeni zakon

Ali, Bushova vlada je odmah predložila promijenjeni zakon koji je Kongres prihvatio. Time su izvanredni tribunali postali teoretski mogući. Prije nekoliko tjedana je Vrhovni sud donio još jednu važnu presudu. Po njoj svaki od 270 preostalih zatočenika u Guantanamu ima pravo dati preispitati svoje zatvaranje pred nekim civilnim sudom. Predsjednik Bush je to prošloga tjedna opet kritizirao;

„Mi još uvijek preispitujemo kakve posljedice će imati ova odluka – koju ja, kako je poznato, ne smatram ispravnom. Mi pokušavamo s Kongresom pronaći put u ovom kompliciranom slučaju, situaciji u Guantanamu. Ali, moje je stajalište i dalje, ili ćemo zatvorenike poslati kući ili ćemo ih izvesti pred sud. Moramo utvrditi kako je to moguće s obzirom na novu presudu Vrhovnog suda.“

Uskraćivanjem spavanja do priznanja?

Na temelju te presude Hamdanovi odvjetnici su prošloga tjedna pokušali odgoditi suđenje. Ali, njihov zahtjev je odbio jedan savezni sudac u Washingtonu uz obrazloženje da Hamdan i nakon procesa može podnijeti tužbu protiv svoga pritvaranja. Tako danas počinje prvi proces u posebno za ovu priliku uspostavljenom „Kampu pravde“. Obrana tvrdi da će pritom biti korišten nedopustivi dokazni materijal. Primjerice, izjave dobivene u „operaciji Sandmann“. Hamdanu navodno 2003. pedeset dana nije dopušteno da spava. Priznanja koja su dobivena nakon toga ne smiju biti korištena na suđenju.

Hamdanova obrana želi da svjedoče vjerojatno utjecajni teroristi Al Qaide, među ostalim glavni organizator napada od 11 rujna 2001. godine Khalid Šeik Mohamed, koji je također u Guantanamu i koji bi još ove godine trebao biti izveden pred sud. Tužiteljstvo, međutim, smatra da bi njegov iskaz na suđenju Hamdanu predstavljao opasnost za nacionalnu sigurnost. Konačnu odluku donijet će vojni sudac. Danas će najprije biti izabrani porotnici, a onda će slijediti uvodne riječi. Procjenjuje se da će suđenje trajati mjesec dana.